Home



PRLIĆEVA "ŠINDLEROVA LISTA" DOKAZA




Odbrana bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića traži ponovno otvaranje dokaznog postupka odbrane kako bi ispitala američkog kontra-obavještajnog analitičara Džona Šindlera, inače autora knjige o mudžahedinima u BiH

Jadranko Prlić u sudnici TribunalaJadranko Prlić u sudnici Tribunala

Advokat Majkl Kranavas/Michael koji u postupku protiv šestorice bivših lidera bosanskih Hrvata zastupa Jadranka Prlića traži ponovno otvaranje dokaznog postupka odbrane i dodatnih pet sati za ispitivanje još jednog svjedoka – dr Džona Šindlera/John Schindler, bivšeg kontra-obavještajnog analitičara iz SAD.

U zahtjevu se navodi da je odbrana tek u martu 2009. godine postala svjesna postojanja Šindlerove knjige pod naslovom "Ne-sveti teror: Bosna, Al kaida i globalno širenje džihada", te da ga zato nije mogla pozvati da svjedoči tokom dokaznog postupka odbrane, okončanog u januaru ove godine.

Spomenuta knjiga, tvrdi Prlićeva odbrana, objašnjava kontekst događaja navedenih u optužnici. Šindler bi tokom svog iskaza analizirao teze odbrane: da su bosanski Hrvati imali "opravdan strah" da većinsko-muslimansko Predsjedništvo RBiH neće zaštiti njihovu sigurnost i interese, da Alija Izetbegović "nije bio pošten pregovarač", te da je muslimansko rukovodstvo zastupalo interese samo jednog a ne sva tri konstitutivna naroda u BiH.

Dr Šindler bi, osim toga, svjedočio i o utjecaju mudžahedina na zbivanja u BiH, krijumčarenju oružja pod okriljem humanitarnih organizacija, ulozi američkog diplomate Galbrajta u kršenju embarga i isporukama naoružanja preko Hrvatske. On, bi također, "bacio svjetlo" na "navodnu dvostruku politiku" Hrvatske i bosanskih Hrvata u kontekstu dvostruke igre Izetbegovića "i njegove klike".

Odbrana je posebno naglasila značaj Šindlerovih ocjena Islamske deklaracije i njenog utjecaja na Izetbegovićevu politiku. Vijeće je, inače, prethodno odbilo uvesti tu deklaraciju u spis kao relevantan dokaz odbrane. Osim toga, kako se navodi u podnesku, Šindlerov iskaz ide u srž optužbi o udruženom zločinačkom poduhvatu u kojem su, pored Prlića, učestvovala i ostala petorica optužnih lidera bosanskih Hrvata kao i preminuli predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman zajedno sa svojih tadašnjim bliskim saradnicima.

Prlićeva odbrana je, inače, tokom 95 sati koliko joj je stavljeno na raspolaganje za izvođenje dokaza, ispitala 19 svjedoka, uključujući i dva eksperta. Pored toga u dokaze su priložene još četiri pisane izjave svjedoka po pravilu 92bis.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 412

SVLAČENJE: Gola istina Radovana Karadžića
GLUMAC: Slobodan Praljak kao Bijesni Orlando
VIDEO-SUĐENJE: Optuženička postelja umesto optuženičke klupe
"SAMOZASTRAŠIVANJE": Ko je plašio krajinske Srbe
AFERA ŠEŠELJ: Suđenje za nepoštovanje suda