Osim što je još jednom ponovio da se ne smatra odgovornim za rušenje Starog mosta 9. novembra 1993. godine i da u tribunalovom pritvoru "nije bio dobar sa Tutom Naletilićem", general Slobodan Praljak je u nastavku svjedočenja otkrio da su ga njegovi saborci iz Hrvatske Vojske u Sunji zvali "Hemingvej"


General Slobodan Praljak je u nastavku svjedočenja na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne ponovio da je priča o tome kako je HVO srušio mostarski Stari most izmišljena kako bi se poremetili odnosi između Hrvata i Muslimana. "Da sam htio", rekao je Praljak, "mogao sam ga srušiti sa tri granate sa brda Stotina, ali nisam". On je rekao da je nekoliko sati prije rušenja mosta predao dužnost zapovjednika Glavnog stožera HVO i napustio Mostar. Vijest o rušenju mosta ga je, kako tvrdi, zatekla negdje pred Zagrebom.

Praljak tvrdi da je 1992. godine naredio da se Stari most zaštiti od artiljerije JNA, a da ga je 1993. godine poštedio od rušenja iako je bio "legitimni vojni cilj" i mada je "imao svako pravo da to učini" jer ga je Armija BiH koristila za prelazak svojih vojnika i prenošenje municije s jedne na drugu obalu Neretve.

Čim je most srušen, rekao je optuženi, "sručila se lavina optužbi" da su ga srušili Praljak i HVO. Posebno ga je uznemirilo to što je u to povjerovao i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman koji ga, uprkos zahtjevima, nije želio primiti i čuti njegovu stranu priče. To ga je ponukalo da sam provede istragu koja je "pokazala" da se oko rušenja Starog mosta vodila "mutna igra".

Predsjedavajući sudija Antoneti/Antonetti je primijetio da, iako se radi o vrlo važnoj tački optužnice, u Praljkovom predraspravnom podnesku nema ni jedne jedine riječi o rušenju Starog mosta. Sudija je izrazio čuđenje što se Praljkova odbrana "nije potrudila" da pronađe barem jednog od trojice tenkista protiv kojih je svojevremeno pokrenuta istraga zbog otvaranja paljbe na most.

Na sudijsko pitanje ko je tenkistima Tomi Topiću, Draženu Reziću i Senaidu Čavčiću - pripadnicima "Kažnjeničke bojne" Mladena Naletilića Tute - naredio da pucaju po Starom mostu, Praljak je odgovorio da ne zna. On je, također, rekao da dvojica tenkista, po informacijama kojima on raspolaže, više nisu živi, a da trećem nije mogao "ući u trag".

Zanimljivo je da Praljak - koji je svojevremeno bio svjedok Tutine odbrane – sada tvrdi da s njim "više nije u dobrim odnosima". Tako je, naime, odgovorio na pitanje sudije da li je, eventualno, imao prilike da o rušenju Starog mosta razgovara sa Tutom dok su se obojica nalazila u Pritvorskoj jedinici.

Praljak je, pored ostalog, osporavao i nalaze vještaka optužbe Van der Vajdena/Van der Weijden koji je analizirajući 12 snajperskih incidenata potvrdio da su na barem četiri lokacije u Mostaru postojala snajperska gnijezda HVO i to na zgradi zvanoj "ledenik", na brdu Stotina, Španjolskom trgu i tzv. "staklenoj zgradi". Praljak to negira i tvrdi da je na žrtve koje se spominju u optužnici pucano sa položaja Armije BiH.

Prije završetka današnje sjednice Praljak je iskoristio priliku da ukaže da su ga vojnici Hrvatske Vojske u vrijeme dok je bio u Sunji zvali "Hemingvej". Njegovo svjedočenje će se nastaviti sljedeće sedmice.

Dijeljenje sadržaja