Iako kaže je Mladen Naletilić Tuta "Muslimane smatrao najljepšim cvijećem hrvatskog naroda" general Slobodan Praljak se ograđuje od zločina za koje je bivši zapovjednik Kažnjeničke bojne osuđen na 20 godina zatvora


"Tuta je Muslimane smatrao najljepšim hrvatskim cvijećem", rekao je general Slobodan Praljak odgovarajući u nastavku svog iskaza na pitanja francuskog sudije Žan-Kloda Antonetija/Jean-Claude Antonetti. Praljak se, međutim, ograđuje od zločina za koje je bivši zapovjednik Kažnjeničke bojne osuđen na 20 godina zatvora, uključujući i etničko čišćenje Muslimana tokom sukoba u Mostaru koji je počelo 9. maja 1993. godine.

Praljak tvrdi da Mladen Naletilić Tuta nikad nije bio pod njegovim zapovjedništvom, a na pitanje pod čijom je onda komandom bio - odgovara da ne zna. Navodi da na dan izbijanja sukoba nije bio u Mostaru, ali da je po dolasku u grad 11. maja 1993. godine obaviješten da je Armija BiH "prva napala".

Po Praljkovom mišljenju "vrlo je moguće" da je HVO "u histeričnom odgovoru na napad Armije BiH" premjestio blizu 2.000 muslimanskih civila u Heliodrom kako bi ih zaštitio od granatiranja. Kada je sudija Antoneti primijetio da je, po dokumentima tužilaštva, tog dana na Heliodrom odvedeno i preko stotinu djece Praljak je uzvratio: "Pa kako ćete djecu ostaviti". On je objasnio da je i on sam, kada je "iz sigurnosnih razloga" preseljavao ljude u Gornjem Vakufu isto tako postupio. To, dodao je, možda nije dopustivo po zakonu, ali jeste "u njegovoj glavi i srcu".

Praljak je, također, negirao da je imao ikakvih saznanja o zločinima koje je HVO počinio u Sovićima i Doljanima 17. aprila 1993. godine. On se tada, tvrdi, nalazio u Zagrebu ili Mostaru te pošto nije ništa čuo i vidio niti znao nije želio odgovarati na pitanja vezana za tu tačku optužnice. On je potvrdio da je u aprilu 1993. godine zapovjednik Glavnog stožera HVO bio optuženi Milivoj Petković.

Praljak je, inače, Petkovića opisao kao jednog od najboljih oficira koje je HVO imao i sa kojim se odlično nadopunjavao. Kao bivši oficir JNA Petković je znao sve o organizaciji vojske dok je Praljak bio "bolji na terenu". Na pitanje kako tumači to što je Ivici Rajiću nakon zločina u Stupnom dolu samo promijenjeno ime u Viktor Andrić umjesto da bude smijenjen sa dužnosti Praljak je, uz "velike ograde", rekao da je tako tražio Mate Boban.

Praljak je, inače, za bivšeg predsjednika Herceg Bosne Matu Bobana rekao da je bio "sposoban političar" koji je nakon što je više puta "prevaren" na mirovnim pregovorima počeo gubiti kontrolu. Osim toga, Boban nije znao ništa o promidžbi niti je po tom pitanju šta poduzimao pa je Herceg Bosna uskoro postala žrtvom "gomile laži" koje su širili protivnici uz pomoć stranih novinara.

Odgovarajući na pitanja o ostalim optuženima Praljak je, koliko je mogao, stao u njihovu zaštitu. Za Prlića je rekao da je bio "bistar, vispren i normalan" i da se nije miješao u pitanja vojne prirode, dok je Ćorića upamtio kao "sportaša i stamenog čovjeka koji nije ostavljao loš dojam". Za Berislava Pušića je, tvrdi, čuo tek kada je objavljena optužnica protiv šestorice bivših lidera bosanskih Hrvata kao i da ga je prvi put vidio na aerodromu u Zagrebu 2004. godine, na putu za Hag.

Dijeljenje sadržaja