Svjedoci obrane dr Milomira Stakića, optuženog za genocid u Prijedoru, zabrinuti zbog učestalih opomena sudaca da bi mogli biti kažnjeni zbog lažnog svjedočenja


Beogradski advokat Branko Lukić, branitelj optuženog Milomira Stakića, požalio se sudskom vijeću da mnogi od svjedoka, koje je obrana namjeravala pozvati, odbijaju da dodju u Hag zbog, kako je rekao, "lošeg postupanja sa dosadašnjim svjedocima obrane".

Kao glavni razlog njihove bojazni da se pojave u Hagu Lukić je naveo to što predsjedavajući sudac Volfgang Šomburg/Wolfgang Schomburg veoma često svjedoke obrane podsjeća na svečanu izjavu da će govoriti "samo istinu i ništa osim istine" i upozorava ih da, u suprotnom, rizikuju da budu kažnjeni za nepoštivanje suda.

Prema Lukićevoj računici, njemački sudac je takvo upozorenje do sada uputio "čak dvadesetorici svjedoka obrane i niti jednom svjedoku optužbe."

Predsjedavajući sudac je odgovorio da "lažne izjave svjedoka obrane navode sudsko vijeće na krivi put, a sud ipak ima zadatak utvrditi istinu i stvarnu krivicu optuženog". Podsjetio je, takodjer, obranu kako je prema članu 91 Pravilnika o postupku zadatak vijeća da svjedoka, na početku svjedočenja, upozori na posljedice neistinitog iskaza. Sudsko vijeće, kako je rekao, potpuno "razumije da neki svjedoci zbog pukog preživljavanja namjerno zaboravljaju zločine za koje su znali". Na sudskom vijeću je da ih podsjeti, ako može, ukazao je Schomburg.

Proteklog tjedna Schomburg je dva svjedoka obrane upozorio da za lažno svjedočenje mogu biti kažnjeni novčanom globom do 100.000 eura ili zatvorskom kaznom u trajanju do 7 godina, i zatražio je od njih da "u pauzi razmisle o tome žele li promijeniti svoj iskaz".

Milomir Stakić, bivši predsjednik Kriznog štaba Prijedora, optužen je za genocid nad muslimanskim i hrvatskim stanovništvom te općine tokom 1992. godine. Njegovi branitelji nastoje da dokažu da Stakić nije imao kontrolu nad vojskom i policijom, te da čak nije ni suradjivao s njima.

Dosadašnji svjedoci obrane uglavnom su tvrdili da Stakić, kao predsjednik općine i Kriznog štaba, nije imao veze sa policijom i vojskom i nije znao za zločine koji su počinjeni u Prijedoru i njegovim logorima.

Medjutim, tokom svjedočenja bivšeg šefa telekomunikacijske službe prijedorske policije, Miloša Jankovića, i Stakićeve bivše sekterarice Stoje Radaković - Mice, tužitelj Nikolas Kumdjan/Nicholas Koumjian je ukazao na nepodudarnosti u njihovim iskazima iz različitih perioda. Mada su bili u direktnoj vezi sa Milomirom Stakićem i šefom prijedorske policije Simom Drljačom, oboje su poricali da bilo što znaju o radu Kriznog štaba ili i o vezi izmedju te dvojice njegovih članova.

I nakon upozorenja predsjedavajućeg suca da je upravo on bio taj "kroz čije ruke su prolazile razne naredbe i odluke", Janković je ostao ustrajan u tvrdnji da "nije čitao" dopise koje je primao u telekomunikacijskoj službi.

Stakićeva sekretarica je, medjutim, nakon sudačkog upozorenja promijenila prvobitni iskaz u kojem je tvrdila da šef policije Drljača nije dolazio kod predsjednika općine Stakića. Prisjetila se, naime, jedne njihove "žestoke svadje u Stakićevoj kancelariji".

U ovom slučaju, primjetio je Schomburg, svjedokinja sudačko upozorenje nije smatrala preprekom, već se "koncentrirala i prisjetila pojedinih dogadjaja".

Obrani je do kraja dokaznog postupka preostalo da izvede još 34 svjedoka, mada, kako se požalio branitelj Lukić, nije sigurno koliko će ih – zbog straha od "lošeg postupanja" sudaca - odustati od pojavljivanja pred tribunalom. (kraj)

Dijeljenje sadržaja