Rasprava pred Međunarodnim sudom o jugoslovenskom zahtjevu za obustavljanje vazdušnih udara

Odbijajući jugoslovenske optužbe za "nezakonitu upotrebu sile, miješanje u unutrašnje stvari i genocid", zemlje-članice NATO traže od Međunarodnog suda da odbaci zahtjev Beograda za donošenje "privremene mjere", kojom bi se naložilo momentalno obustavljanje vazdušnih udara.

Dok jugoslovenska strana tvrdi da bi - u slučaju da Sud ne izda takav nalog - nastupila "teška i nepopravljiva šteta" i "jugoslovenska bi nacija bila izložena riziku fizičkog uništenja", to jest genocida; zemlje-članice NATO nastoje da dokažu kako bi upravo izdavanje takvog naloga imalo tragične posljedice. Time bi se, istakli su jutros njemački i italijanski pravni zastupnici, nanijela "teška i nepopravljiva šteta" albanskom narodu na Kosovu, a jugoslovenske snage bezbjednosti bi dobile "odriješene ruke" da završe posao koji su započele, to jest privedu kraju genocid nad kosovskim Albancima.

Imajući u vidu "kriminalne postupke jugoslovenskih snaga na Kosovu", na odbijanje zahtijeva Beograda pozvao je i predstavnik Holandije, ukazujući da bi - ukoliko Sud ipak odluči da ga prihvati - trebalo istovremeno da odredi i privremene mjere protiv SRJ, u cilju zaštite albanskog stanovništva Kosova.

U dosadašnjem toku rasprave o jugoslovenskim optužbama i traženju "privremene mjere" izjasnili su se pravni zastupnici 8 od ukupno 10 zemlja-članica NATO, protiv kojih je vlada u Beogradu pokrenula proceduru pred Međunarodnim sudom u Hagu. Svi oni ukazali su na neprihvatljivost pravnih osnova na kojima se zasnivaju jugoslovenske optužbe.

Kao prvo, ističu da SRJ nije članica UN, te time nije ni "strana potpisnica" Statuta Međunarodnog suda. Zemlje-članice NATO se, pri tom, pozivaju na rezoluciju Generalne skupštine iz septembra 1992. u kojoj se konstatuje da SRJ, to jest Srbija i Crna Gora, ne mogu automatski da naslijede članstvo SFRJ u UN, već moraju da -kao i druge države bivše federacije - podnesu zahtjev za prijem u članstvo. Kako SRJ to nije do sada učinila, ona - tvrde zemlje NATO - ne može da se poziva ni na Statut Međunarodnog suda.

Posebno je neprihvatljivo, po zemljama-članicama NATO, pozivanje na Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, što je drugi pravni osnov u jugoslovenskom zahtjevu. Ocjenjujući "nečuvenim" i "apsurdnim" jugoslovenske optužbe za genocid, predstavnik Italije je istakao kako je NATO "bio prinuđen da djeluje da bi spriječio jedan genocid, a ne da bi izvršio drugi". Jugoslovensko pozivanje na Konvenciju o genocidu zastupnici više zemalja NATO kvalifikovali su kao "nepoštovanje Suda", "zloupotrebu pravnog postupka", ili korišćenje najviše pravne instance UN kao "političkog i propagandnog foruma".

Budući da se u ovoj fazi postupka raspravlja samo o prihvatljivosti zahtjeva za donošenje "privremene mjere", a ne i o suštini spora o "legalnosti upotrebe sile" koji je pokrenula Jugoslavija, pravni zastupnici zemalja NATO nisu se mnogo bavili pravnim osnovama sadašnjih vazdušnih udara. Više zemalja je, ipak, ukazalo na tri prošlogodišnje rezolucije Savjeta bezbjednosti posvećene Kosovu, sve tri zasnovane na Glavi VII Povelje UN, u kojima se osuđuju akcije vojnih i policijskih snaga na Kosovu, upozorava se na "iminentnu humanitarnu katastrofu", kao i na prijetnju miru i stabilnosti u regionu, a jugoslovenskim se vlastima postavljaju gotovo identični zahtjevi koje sada postavlja NATO.

U popodnevnom nastavku rasprave, ostaje da svoje argumente iznesu još pravni zastupnici Velike Britanije i Sjedinjenih Država, nakon čega će ponovo dobiti riječ jugoslovenska strana. U ovom trenutku je nemoguće predvidjeti kada će Sud donijeti svoju odluku: to bi moglo da bude za nekoliko dana- ili nekoliko nedjelja.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja