Razmatranje tužbe Jugoslavije Međunarodnom sudu u Hagu

Trodnevno saslušanje pred Međunarodnim sudom u Hagu o zahtjevu SRJ za donošenje privremenih zaštitnih mjera, odnosno za obustavu zračnih udara NATO, zaključeno je danas iznošenjem dodatnih argumenata SRJ i prozvanih država NATO. Suci će svoju odluku objaviti naknadno, nakon razmatranja iznesenih argumenata.

Zaključujući prezentaciju svojih argumenata, Jugoslavija je danas tvrdila da zemlje NATO nisu opravdale upotrebu sile te je optužila NATO da čini genocid nad jugoslavenskim stanovništvom. SRJ smatra da je ovlaštena obratiti se Međunarodnom sudu s ovim pitanjima jer napominje da je svojom izjavom od 25. aprila prihvatila nadležnost tog suda. Ona, k tome, tvrdi da se ovom sudu može obratiti i kao nasljednica međunarodnih ugovora što ih je potpisala SFRJ, iako priznaje da nema pravo sudjelovanja u radu Generalne skupštine UN i njezinih tijela.

Odgovarajući na zaključne napomene Jugoslavije, deset zemalja NATO danas je naglasilo da genocid podrazumijeva postojanje namjere da se uništi čitava populacija te da Jugoslavija nije ni na koji način dokazala takvu namjeru NATO. Prozvane zemlje ostaju pri tvrdnji da SRJ nije članica UN, te da nema pravo tražiti pokretanje postupaka pred Međunarodnim sudom u Hagu. One, naime, odriču pravo SR Jugoslavije da automatski preuzme članstvo SFRJ u UN i drže da SRJ mora uložiti zahtjev za prijem. U pogledu izjave SRJ o prihvaćanju nadležnosti ovog suda, NATO članice je definiraju kao \"subjektivnu namjeru\", te je odbacuju zajedno s traženjem Jugoslavije da Međunarodni sud, na temelju te izjave o prihvaćanju, razmotri događaje koji su se zbili u mjesec dana između početka zračnih udara NATO do objavljivanja izjave.

Prozvane zemlje, u svom odgovoru na današnje napomene Jugoslavije, nisu se bavile pitanjem legitimiteta njihove upotrebe sile u SRJ i to zato što se u ovoj fazi postupka pred Međunarodnim sudom raspravlja samo o prihvatljivosti zahtjeva SRJ za obustavu zračnih udara. Njihovi predstavnici su međutim, u svojim izlaganjima, spomenuli da je Vijeće sigurnosti u tri rezolucije osudilo djelovanja vojnih i policijskih snaga na Kosovu i upozorilo na dolazeću humanitarnu katastrofu, a taj bi argument mogao ići u prilog opravdanosti intervencije NATO.

Pred Međunarodnim sudom otvoreno je deset slučajeva - zasebno protiv svake od prozvanih zemalja, i to stoga što je Međunarodni sud nadležan za sporove između država. SRJ je danas ustvrdila da se odgovornost zapovjedne strukture NATO može prenijeti na individualne države članice - čime se želi dokazati da je opravdano upućivanje njezina zahtjeva Međunarodnom sudu. No u odgovoru NATO zemalja osporen je i princip prijenosa odgovornosti. Primjerice, Kanada, kao jedna od prozvanih zemalja, upozorava da SRJ nije navela niti jednu akciju za koju optužuje Kanadu.

Svoje pravo da se obrati Međunarodnom sudu Jugoslavija temelji - bar za slučajeve dviju zemalja - i na starim ugovorima koje je Kraljevina Jugoslavija potpisala s Belgijom i Nizozemskom. Radi se o bilateralnim ugovorima iz 1930. i 1931. godine koji potpisnicama daju pravo da se unilateralno obrate tadašnjem Stalnom međunarodnom sudu. Belgija i Nizozemska danas su odgovorile da taj sud više ne postoji i da nisu sa SRJ regulirale prijenos ovlasti bivšeg suda na sadašnji Međunarodni sud, pogotovo u svjetlu činjenice da SRJ nije članica UN, a time ni priznata potpisnica statuta ovog suda.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja