Jugoslovenska tužba Međunarodnom sudu u Hagu


Na javnoj raspravi zakazanoj za 10. maj, Međunarodni sud u Hagu razmotriće zahtjev jugoslovenske vlade za "privremenim zaštitnim mjerama", kojima bi se zemljama-članicama NATO naložilo da smjesta obustave vazdušnu kampanju protiv Jugoslavije. Zakazivanje takve rasprave, međutim, još ne znači da je Međunarodni sud - koji kao najviša pravna instanca UN presuđuje u sporovima između država - prihvatio da razmatra suštinu spora koji je pokrenula Jugoslavija. Za to će, pored ostalog, biti neophodno da i tužene zemlje prihvate nadležnost Međunarodnog suda u tom sporu.

Prema zvaničnom saopštenju haškog Suda, Jugoslavija je deset zemalja - Sjedinjene Države, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Italiju, Holandiju, Belgiju, Kanadu, Portugal i Španiju - optužila za kršenje desetak međunarodnih konvencija koje zabranjuju upotrebu sile, miješanje u unutrašnje stvari drugih država i kršenje suvereniteta, kao i napade na civile i civilne objekte, ometanje plovidbe međunarodnim rijekama i upotrebu zabranjenih oružja. Konačno i najvažnije, navedenih deset zemalja optuženo je za - citiramo - "svjesno nametanje uslova života sračunatih da dovedu do fizičkog uništenja nacionalne grupe" - što je pravna formulacija za najteži od svih zločina - genocid. Jugoslovenska vlada je, tako, "preduhitrila" haški Tribunal, čije tužilaštvo upravo istražuje kršenja međunarodnog humanitarnog prava na Kosovu i razmatra da li da ih kvalifikuje kao genocid ili "samo" kao zločin protiv čovječnosti. Neke od tuženih članica NATO su ovaj potez jugoslovenske vlade ocijenile, upravo, kao pokušaj da se "skrene pažnja sa zločina koji se vrše na Kosovu".

Ukoliko bi Međunarodni sud prihvatio zahtjev i naložio obustavljanje vazdušnih udara, za izvršenje te "zaštitne mjere" Beograd bi morao da se obrati Savjetu bezbjednosti UN. U kojem, kao što je poznato, tri tužene članice NATO - Sjedinjene Države, Britanija i Francuska - raspolažu pravom veta. Budući da je to i Beogradu dobro poznato, u međunarodnim pravnim krugovima se jugoslovenska tužba i zahtjev za "zaštitnim mjerama" tumače kao "propagandistički potez", koji - kako je istakao holandski profesor Teri Gil - "nema nikakve veze sa međunarodnim pravom".

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja