Home
BALKANSKI ŠPIJUNI U HAGU
Holandska služba bezbjednosti o pokušajima balkanskih tajnih službi da se infiltriraju u Haški tribunal i utiču na njegov rad
Otkriće da balkanske tajne službe nastoje da se infiltriraju u Haški tribunal, pribave povjerljive informacije i utiču na njegov rad ne bi trebalo nikoga da iznenadi. To, po definiciji, i jeste posao tajnih službi. A posao holandske tajne službe je, naravno, da ih u tome onemogući, koliko može.
U upravo objavljenom izvještaju holandske Službe državne bezbjednosti (BVD) se navodi da je Tribunal prošle godine bio na meti "raznih obavještajnih službi sa Balkana", te da su diplomatskim predstavništvima tih zemalja - u saradnji sa Ministarstvom inostranih poslova Holandije - uloženi demarši kojima se zahtijevalo da se "uzdrže od obavještajnih aktivnosti".
Za razliku od prošlogodišnjeg izvještaja - u kojem se kao "najaktivnije" na tom planu izričito navode hrvatska tajna služba i bosanska AID - u ovogodišnjem se ne upire prstom ni na jednu posebno. Na pitanje dopisnika SENSE - "da li je bezbjedno pretpostaviti da se radi manje-više o službama svih zemljama koje su u nadležnosti Tribunala?" - predstavnik za štampu holandske tajne službe, Vinsent van Sten (Vincent van Steen), je odgovorio potvrdno.
Sve što je Van Sten spreman da - mimo onog što je u izvještaju objavljeno - kaže, jeste da balkanski špijuni na različite načine pokušavaju da pribave povjerljive informacije od ljudi koji rade u Tribunalu ili su u službenom kontaktu s njim, kao i da nastoje da uđu u trag svjedocima kako bi na njih uticali. Za takve slučajeve, dodaje Van Sten, holandska služba saznaje kako od odgovarajuće službe Tribunala, s kojom sarađuje, tako i iz sopstvenih izvora, a rješava ih bilo sama bilo u saradnji sa policijom.
Sve učestalije akcije hapšenja koje u Bosni sprovode pripadnici SFOR, navodi se u izvještaju, predstavljaju značajan sigurnosni rizik za Holandiju, te njena tajna služba preduzima preventivne mjere protiv eventualnih represalija. Problem je, kako se navodi, što se za akcije hapšenja - zbog tajne prirode njihovog planiranja - najčešće saznaje tek pošto su izvršene, tako da se preventivne mjere moraju preduzimati u vrlo kratkom roku.
Posebna zabrinutost se, u izvještaju, izražava zbog "rizika napada (na zatvor UN) i pokušaja oslobađanja optuženih." Van Sten priznaje da do sada nije bilo takvih pokušaja, ali predviđa da bi sigurnosni rizik mogao biti znatno veći kada u Hag stignu neki od političkih, vojnih ili paravojnih lidera sa Tribunalovih optužnica. "Takav rizik uzimamo vrlo ozbiljno" - kaže Van Sten i dodaje kako neke od ličnosti sa haških potjernica "imaju značajno iskustvo u organizovanju bjegstva iz zatvora".
U Tribunalu odbijaju da komentarišu navode holandske tajne službe o aktivnosti balkanskih špijuna. Portparol Džim Lendejl/Jim Landale nam je, tim povodom, rekao samo da "Tribunal preduzima niz različitih mjera bezbjednosti iz niza različitih razloga".
Mirko Klarin
Vezani izvještaji
- Predmet : Blaškić - "Lašvanska dolina"
- 1999-07-08 ZAVRŠEN DOKAZNI POSTUPAK NA SUĐENJU BLASKIĆU
- 1999-06-24 BLAŠKIĆEVA POZICIJA POGORŠANA
- 1999-06-21 PHILIPPE MORILLON SVJEDOČI NA SUĐENJU TIHOMIRU BLAŠKIĆU
- 1999-07-26 BLAŠKIĆ - "ORUĐE" TUĐMANOVE POLITIKE
- 1999-07-27 USPJEŠNO "ORUĐE POLITIKE"
- 1999-07-28 "DVOLIČNA" POLITIKA HRVATSKE PREMA BIH
TV Tribunal 1
General Tihomir Blaškić osuđen na 45 godina zatvora
Početak suđenja za logore Omarska i Keraterm