U nastavku završne riječi na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću, tužilac dokazuje da je optuženi bio "uspješan" u ostvarivanju plana etničkog čišćenja Srednje Bosne od njenih muslimanskih stanovnika


Pošto je optuženog Tihomira Blaškića juče nazvao "oruđem za ostvarivanje političkih ciljeva", tužilac Gregori Kiho/Gregory Kehoe je u nastavku svoje završne riječi opisao kako je to "oruđe" djelovalo. Da bi, na kraju, zaključio kako je Blaškić "uspješno ostvario povjerene mu zadatke". Naime, rekao je Kiho, krajem 1993. na području Viteza, Busovače i drugih mjesta Srednje Bosne pod kontrolom jedinica HVO kojima je komandovao optuženi Blaškić, "praktično više nije bilo Muslimana. Plan je uspio".

Zločine koji su aprila 1993. počinjeni u Ahmićima i drugim mjestima Lašvanske doline, tužilac je smjestio u kontekst implementacije poznatog Vens-Ovenovog/Vance-Owen plana od strane HVO. Po njemu, slijed događaja to jasno pokazuje: 2. aprila 1993. bosanski Srbi odbijaju Vens-Ovenov plan; 3. aprila Mate Boban traži od bosanske strane da se on sprovede i daje rok do 15. aprila da se jedinice Armije BiH u "hrvatskim kantonima" stave pod komandu HVO, prijeteći da će u protivnom HVO jednostrano primijeniti plan.

Na dan isteka tog roka HVO evakuiše hrvatske civile iz lašvanskih sela sa muslimanskom većinom, zatvara škole i priprema poljske bolnice, a sutradan, 16. aprila u zoru, počinju napadi. Tvrdnje optuženog i njegovih štapskih oficira koji su pred sudom svjedočili - kako je tog dana počeo "iznenadni napad Armije BiH - tužilac odbacuje kao "nevjerodostojne" i dokazuje to, pored ostalog, razmjerama žrtava: u "iznenadnom napadu" poginuo je samo jedan pripadnik HVO, a samo u Ahmićima je ubijeno više od sto muslimanskih civila.

Ono što se dogodilo u Ahmićima, rekao je tužilac pozivajući se na iskaze brojnih svjedoka - "nije rezultat akcije odmetnutih jedinica, već jedinica koje su izvršavale naređenja najmoćnijeg pojedinca u Lašvanskoj dolini – optuženog Blaškića". Nabrajajući ostala sela koja su tih dana napadnuta i razorena, a njihovi stanovnici ubijani ili protjerivani, Kiho je naveo da su ta mjesta udaljena od 2 do 7 kilometara od centra Viteza, gdje se nalazio štab Tihomira Blaškića. "Mogao je stajati ispred Hotela Vitez i vidjeti šta se događalo u tim selima" - naglasio je tužilac odbacujući Blaškićeve tvrdnje da nije znao šta se događalo.

Pozivajući se na iskaze nepristrasnih svjedoka,oficira Britanskog bataljona Unprofora, Kiho je dokazivao da u vrijeme tih napada Blaškić nije - kao što tvrdi - bio u svom štabu u podrumu Hotela Vitez, već je na terenu nadzirao kako se sprovodi operacija koju je naredio.

Vrlo uspješno, citirajući iskaze svjedoka kako optužbe tako i odbrane, tužilac je osporio - čak i ismijao - Blaškićeve tvrdnju da "nije znao" za eksploziju kamiona-bombe u muslimanskom dijelu Viteza, o kojoj su unaprijed bili obaviješteni čak i zatočenici u podrumu Kina Vitez. Na isti način Kiho je secirao "predvidljivu reakciju" Blaškića koji je za granatiranje centra Zenice, u kojem je 19. aprila 1993. ubijeno najmanje 15 civila, optužio Srbe, mada su čak i svjedoci odbrane potvrdili da su srpske artiljerijske pozicije bile udaljene oko 25 kilometara od Zenice, što je daleko više od dometa minobacača od 122 mm. Šta više, podsjetio je tužilac, Blaškićev vojni obavještajac je pred sudom potvrdio da Srbi nisu na pozicijama oko Zenice imali minobacače od 122 mm, te nisu ni mogli da ispale takve granate.

Granatiranje centra Zenice je, po tužiocu, bio Blaškićev odgovor na uspješnu protivofanzivu Armije BiH i pokušaj da se ona zaustavi. Kako je u toj protivofanzivi Armija BiH granatirala Blaškićev štab u Vitezu, HVO je 20. aprila doveo 247 muslimanskih civila iz sela Gaćice i prinudio ih da sjede pred Hotelom Vitez, što je u optužnici kvalifikovano kao korišćenje "živog štita". Tužilac, opet ne vjeruje Blaškiću kada ovaj tvrdi da on o tome "nije imao ni pojma", kao što mu ne vjeruje da nije znao za odvođenje zatočenih muslimanskih civila na kopanje rovova na prvim linijama fronta.

Nakon Amerikanca Kihoa, završnu riječ optužbe je preuzeo Endrju Kejli/Andrew Cayley, bivši britanski vojni tužilac, koji će dokazivati međunarodni karakter hrvatsko-muslimanskog konflikta u Srednjoj Bosni, u kojem je HVO djelovala kao "agent" Republike Hrvatske.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja