Analizirajući dokaze koji su prezentirani tokom suđenja dugog 25 mjeseci, tim tužilaštva je zaključio da je odgovornost optuženog za zločine u Lašvanskoj dolini dokazana izvan svake razumne sumnje, te je za njega zatražila najtežu kaznu koju može da izrekne haški Tribunal

Zaključujući da Tihomir Blaškić "nije samo učestvovao u zločinima već je i cvjetao na njima", tužilac Gregori Kiho/Gregory Kehoe je od sudija zatražio da optuženog proglase krivim i osude ga na kaznu doživotnog zatvora.

Tako je danas okončana završna riječ optužbe na suđenju generalu Blaškiću, optuženom za zločine koje su snage HVO pod njegovom komandom tokom 1993. izvršile nad muslimanskim stanovnicima Srednje Bosne. Ukazujući da je Blaškić imao bezbroj prilika da kazni počinioce tih zločina - ali da ih je sve propustio - Kiho je na retoričko pitanje "zašto?" ovako odgovorio:

"Zato što je bio uključen u plan da se iskorijeni i protjera muslimansko stanovništvo Srednje Bosne. To je bio njegov posao i on ga je uspješno obavio. Zato je i nagrađen i unaprijeđen najprije u zamjenika, a potom i u načelnika štaba čitave HVO... A iza njega su, u Srednjoj Bosni, ostali smrt i razaranje." Citirajući Voltera da "živima dugujemo poštovanje, a mrtvima istinu", Kiho je zaključio da "tim ljudima" - Blaškićevim žrtvama - sud "duguje istinu" i zatražio već pomenutu kaznu doživotnog zatvora.

Prije ovog, dramatičnog i efektnog finala, ekipa tužilaštva - u kojoj su pored Kihoa bili Mark Harmon i Endrju Kejli/Andrew Cayley - je dva i po dana detaljno analizirala dokaze koji su prezentirani u prethodnih 25 mjeseci suđenja, uvjeravajući sudije kako ti dokazi ukazuju da je optuženi Blaškić - izvan svake razumne sumnje - odgovoran za zločine kojima ga tereti optužnica. Kiho je, najprije, dokazivao da su ti zločini izvršeni u kontekstu politike koja je kreirana u Zagrebu, a čije je "oruđe" bio optuženi Blaškić, kao i da je aprilski napad 1993. na Ahmiće i ostala sela u Lašvanskoj dolini planiran i izveden u okviru implementacije takve politike. Endrju Kejli je, nakon toga, ukazivao na činjenice koje, po uvjerenju ekipe tužilaštva, dokazuju da je Republika Hrvatska imala "opštu kontrolu" nad HVO i da je njena vojska direktno učestvovala u sukobima sa Armijom BiH u Srednjoj Bosni, uslijed čega je taj konflikt imao međunarodni karakter i zbog čega su žrtve tog konflikta bile "zaštićene osobe" po Ženevskim konvencijama.

Treći član tima optužbe, Mark Harmon, je zatim detaljno secirao osnovne teze odbrane. Ukazujući na prezentirane dokaze, Harmon je tvrdio kako nije tačno da je Blaškić zapovijedao "seljačkom vojskom", neobučenom i nedisciplinovanom; da nije imao školovani oficirski kadar; da je njegov štab raspolagao tek "najprimitivnijim i amaterskim" sredstvima komunikacije i veze; kao i da optuženi nije kontrolisao Vojnu policiju i jedinice za specijalne namjene poput "Vitezova" i "Džokera", koji su bili neposredni izvršioci većine zločina u Lašvanskoj dolini. Pozivajući se na prezentirane dokaze kako optužbe tako i odbrane, Harmon je tvrdio da su te jedinice bile podređene Blaškiću, a da ih se on sada odriče kako bi pobjegao od odgovornosti za njihove zločine.

Na kraju završne riječi, "štafetu" optužbe je ponovo preuzeo Kiho koji je detaljno analizirao zašto je, po njegovom uvjerenju, dokazano da je Blaškić odgovoran po oba osnova iz optužnice. Prvo, jer je planirao, naređivao, podsticao i ohrabrivao počinjene zločine i, drugo, zato što je podbacio u svojoj dužnosti zapovjednika da ih spriječi, ili njihove počinioce kazni. Zbog svega toga, tužilaštvo je za optuženog generala Blaškića zatražilo najtežu kaznu koju može da izrekne haški Tribunal.

Odbrana generala Blaškića je danas poslije podne započela prezentaciju svoje završne riječi.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja