Luiz Arbur posegla za "posljednjim sredstvom" primoravanja Hrvatske da poštuje međunarodne obaveze i od predsjednice Tribunala traži da zvanično obavijesti Savjet bezbjednosti UN o "prekršajima" zagrebačkih vlasti

Glavni tužilac Luiz Arbur/Louise Arbour, podnijela je danas zahtjev predsjednici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju da Savjet bezbjednosti UN zvanično obavijesti o odbijanju Hrvatske da sarađuje sa Haškim tribunalom.

Objašnjavajući, na današnjoj konferenciji za novinare, zašto se odlučila da posegne za ovim "krajnjim sredstvom" koje joj je na raspolaganju, Arbur je podsjetila na istorijat odnosa haškog tužilaštva sa Hrvatskom, kao i na razgovore koje je, prije desetak dana, u Zagrebu vodila sa ministrima inostranih poslova i pravde, Granićem i Šeparovićem. Tom prilikom Arbur je hrvatske ministre obavijestila o namjeri da podnese takav zahtjev predsjednici Tribunala, ali im je istovremeno nagovijestila da je spremna da odustane od te inicijative - ukoliko Hrvatska hitno odgovori na njene zahtjeve, odnosno isporuči haškom tužilaštvu dokumente od značaja za istrage o mogućim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava u operacijama "Bljesak" i "Oluja", kao i za istrage u vezi sa događajima u Gospiću i Medačkom džepu.

Hrvatska do sada nije ispunila ukupno 13 takvih zahtjeva Tribunala, od kojih su neki, kako je danas istakle, čak 16 puta pismeno ili usmeno ponavljani. Među neodgovorenim zahtjevima je i onaj koji se odnosi na dokumentaciju o zadarskom suđenju u odsustvu generalu Momčilu Perišiću i još osamnaestorici oficira bivše JNA. Kao što se moglo i očekivati, Arbur je danas odbila da odgovori na pitanje zašto se "interesuje" za generala Perišića, navodeći da to nije dužna da otkrije ni hrvatskim vlastima, od kojih traži pomenutu dokumentaciju.

Navodeći da Hrvatska negira nadležnost Haškog tribunala za operaciju "Oluja" i tvrdi kako se radilo o ograničenoj "vojno redarstvenoj operaciji", a ne o "oružanom konfliktu", Arbur je podsjetila da je Jugoslavija istim argumentima osporavala njenu nadležnost za Kosovo. Ukazujući na tu analogiju Arbur se ogradila da "ne tvrdi kako je riječ o istoj faktičkoj situaciji, već o istoj pravnoj poziciji", koju ona odbija kako u slučaju Jugoslavije, tako i u slučaju Hrvatske. Jedino je na sudijama da – pri potvrđivanju optužnica ili na suđenju - procjene da li je tužilaštvo tačno zaključilo da je u tim situacijama postojao "oružani konflikt".

Nakon upozorenja koje je prije desetak dana usmeno uputila ministrima Graniću i Šeparoviću, hrvatski ministar pravde je - otkrila je danas Arbur - odgovorio pismom u kojem je, ostajući pri navedenoj pravnoj poziciji o karakteru operacije "Oluja", nagovijestio da će Hrvatska, kao "znak dobre vjere", dostaviti dio materijala koji traži tužilaštvo. Uz to, ministar Šeparović je naveo da je Hrvatska spremna da "momentalno ispita mogućnosti" za transfer optuženih "Tute" Naletelića i "Štele" Marinkovića u Hag. Nalazeći da se takav "neodređeni" odgovor Zagreba suštinski "ne razlikuje od ranijih negativnih odgovora", Arbur je odlučila da aktivira svoje "posljednje sredstvo" i od predsjednice Tribunala zatraži da Savjet bezbjednosti obavijesti o hrvatskim "prekršajima" u odnosu na njeno tužilaštvo.

Navodeći da se radi o "flagrantnom kršenju" međunarodnih obaveza Hrvatske, Arbur u svom zahtjevu predsjednici Tribunala ukazuje da su takvim ponašanjem Zagreba već usporene neke istrage njenog tužilaštva te da bi, ukoliko se kršenja nastave, "izvjesne istrage i progoni odgovornih mogli da budu ozbiljno ugroženi, što bi bio poraz za ciljeve međunarodne pravde".

Na potezu je predsjednica Gabrijel Kerk Mekdonald/Gabrielle Kirk McDonald koja će, prije nego što odluči o zahtjevu tužioca, tražiti od hrvatskih vlasti da iznesu svoju protiv-argumentaciju na argumente Luiz Arbur.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja