Prema zamjeniku glavnog tužioca, Grejemu Bluitu, tužilaštvo Tribunala je "veoma uznemirenom mogućnošću da se - pod maskom osvetničkih napada - sprovodi kampanja etničkog čišćenja kosovskih Srba"

Oslobodilačka vojska Kosova mogla bi se naći na udaru tužilaštva Haškog tribunala ukoliko se utvrdi da "pod maskom osvetničkih napada sprovodi kampanju etničkog čišćenja kosovskih Srba" - izjavio je danas zamjenik glavnog tužioca Grejem Bluit (Graham Blewitt). Ukazujući da je tužilaštvo "veoma uznemireno" takvom mogućnošću, Bluit je na današnjoj konferenciji za novinare naglasio da oružani konflikt na Kosovu nije završen, već je u "fazi mirovanja", te je Tribunal i dalje nadležan za kršenja međunarodnog humanitarnog prava u toj pokrajini. "Ukoliko se ispostavi da je etničko čišćenje zvanična politika OVK, to bi jasno ulazilo u nadležnost tužilaštva" - zaključio je Bluit ovo, dosad najdirektnije, upozorenje haškog tužilaštva Oslobodilačkoj vojsci Kosova.

Nakon što je, prošle sedmice, glavni tužilac Luiz Arbur/Louise Arbour od predsjednice Tribunala zvanično zatražila da Savjet bezbjednosti UN obavijesti o odbijanju Hrvatske da preda dokumente koji su od značaja za istrage koje vodi haško tužilaštvo, vlada u Zagrebu je u ponedjeljak - saopštio je danas Bluit - dostavila "neka od traženih dokumenata." Među dostavljenim dokumentima, međutim, nema onih koji se odnose na operaciju "Oluja", koje tužilaštvo bezuspješno traži već više od dvije godine. Hrvatska, međutim, odbija da ih isporuči, osporavajući nadležnost Tribunala da istražuje "Oluju" koja je, prema zvaničnom stavu Zagreba, predstavljala "ograničenu redarstvenu operaciju".

Budući da tužilaštvo ne odustaje od kvalifikacije da je "Oluja" izvedena u kontekstu "oružanog konflikta", Bluit je danas izrazio spremnost da se to pravno pitanje iznese pred jedno od vijeća Tribunala , te da obje strane -tužilaštvo i Hrvatska - pred sudijama brane svoje argumente o karakteru konflikta, bez ulaženja u to da li je u tom konfliktu bilo ratnih zločina. Slična ponuda je krajem prošle godine bila upućena i jugoslovenskoj vladi - koja je istim argumentima osporavala nadležnost Tribunala da istražuje kosovske zločine . Ali Beograd nije na nju odgovorio, a razvoj događaja je kasnije učinio bespredmetnim preliminarno razmatranje karaktera kosovskog konflikta.

Upućujući ponudu Zagrebu da argumente o "redarstvenom" karakteru "Oluje" brani pred sudijama, Bluit je danas dodao da bi takva rasprava bila izlišna ukoliko su hrvatski mediji, prošle subote, tačno prenijeli jednu izjavu hrvatskog ministra pravde. Zvonimir Šeparović je, navodno, izjavio da Hrvatska neće prihvatiti ni jednu odluku Tribunala koja se odnosi na "Oluju", te ukoliko je to tačno, zaključuje Bluit, preliminarna rasprava o karakteru konflikta ne bi imala nikakvog smisla. Tužilaštvu bi, u tom slučaju, ostalo da čeka da predsjednica Tribunala obavijesti Savjet bezbjednosti, koji bi mogao da političkim i ekonomskim sredstvima koja su mu na raspolaganju prinudi Hrvatsku na poštovanje njenih međunarodno-pravnih obaveza.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja