Home



VELIKA "KADROVSKA SMJENA" U HAŠKOM TRIBUNALU




Sudije biraju novog Predsjednika Tribunala, a Ured tužilaštva čeka da Savjet bezbjednosti UN izabere novog glavnog tužioca. Favoriti: Francuz Klod Žorda i Švajcarkinja Karla Del Ponte

Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju predstoji velika "kadrovska obnova", na dvije najvažnije pozicije: glavnog tužioca i predsjednika Tribunala.

Sredinom septembra ove godine, Tribunal će napustiti glavni tužilac Luiz Arbur/Louise Arbour, koja je u međuvremenu izabrana za sudiju Vrhovnog suda Kanade. Dva mjeseca kasnije iz Tribunala će, poslije punih 6 godina sudijskog mandata, otići i njegova aktuelna predsjednica, Gabrijel Kerk Mekdonald/Gabrielle Kirk McDonald. I Arbur i Mekdonald su, nesumnjivo, imale sreću što je upravo tokom njihovog mandata tzv. međunarodna zajednica postala napokon "ozbiljna" prema Tribunalu, pružila mu materijalne i kadrovske uslove za rad i, najvažnije, počela da mu isporučuje optužene za suđenja (prvo hapšenje od strane SFOR izvedeno je tek u julu 1997).

Opšta je, takođe, ocjena da su i Arbur i Mekdonald to znalački iskoristile i uspjele da pitanja pravde za ratne zločine uvedu među prioritete međunarodne politike prema bivšoj Jugoslaviji, tako da ih danas s pravom ubrajaju među "najmoćnije žene svijeta". Arbur je svoju moć i apsolutnu nezavisnost kojom je tužioca podario Savjet bezbjednosti upečatljivo demonstrirala podižući, maja ove godine, prvu u istoriji međunarodnu optužnicu protiv aktuelnog šefa države, predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Ta optužnica je, međutim, jedan od razloga zbog kojih ovo baš nije najpovoljniji trenutak za izbor novog glavnog tužioca Tribunala. Izbor je, naime, u rukama Savjeta bezbjednosti UN, a optužnica protiv Miloševića je doprinijela da se, najblaže rečeno, "ohladi oduševljenje" Rusije i Kine Tribunalom, u čijem su osnivanju 1993. učestvovali. Kako su obje zemlje stavile do znanja da neće podržati kandidaturu bilo koje od zemalja-članica NATO, te kako je jasno da zapadne članice Savjeta ne bi prihvatile tužioca iz bivšeg "istočnog bloka", krug "podobnih" se sveo na kandidate iz neutralnih zemalja.

U tome je šansu vidjela Švajcarska, koja je još 23. juna istakla kandidaturu svog aktuelnog državnog tužioca, Karle/Carla Del Ponte. Upravo danas, nju će primiti generalni sekretar UN Kofi Anan/Annan, čija je dužnost da Savjetu bezbjednosti predloži kandidate za novog haškog tužioca. Prema indiskrecijama iz diplomatskih krugova, Švajcarska je za svog kandidata pridobila podršku SAD, Francuske, Britanije i Rusije, a pretpostavlja se da ni Kina neće biti protiv. Rusku podršku zli jezici tumače navodnom istragom o navodnim finansijskim malverzacijama Jelcinovog sina, zbog čega bi Moskva, navodno, mogla da bude zainteresovana za njeno "unaprjeđenje" u Hag.

Tokom petogodišnjeg obavljanja dužnosti državnog tužioca, Del Ponte je stekla reputaciju energičnog i oštrog borca protiv organizovanog kriminala i "pranja novca." Međunarodnu pažnju privukla je oktobra prošle godine, kada je švajcarskim bankama naložila da blokiraju 118 miliona dolara na računima Raula Salinasa de Gortarija, brata bivšeg meksičkog predsjednika, umiješanog u trgovinu drogom i "pranje novca."

Del Ponte je, po svemu sudeći, za sada jedini kandidat za "nasljednicu" Luiz Arbur. Ukoliko se bilo šta ispriječi njenom izboru, šansu bi, procjenjuju obaviješteni krugovi, dobio Australijanac Grejem Bluit/Graham Blewitt, koji je još od 1993. na dužnosti zamjenika glavnog tužioca.

Sa izborom predsjednika Tribunala stvari stoje mnogo jednostavnije. Njega će, između sebe, birati 14 sudija Tribunala. Najveće šanse, kako se procjenjuje, ima francuski sudija Klod Žorda/Claude Jorda, aktuelni predsjednik Prvog pretresnog vijeća , pred kojim je upravo završeno maratonsko suđenje generalu Blaškiću. Zli jezici ističu da je sudija Žorda svoju kandidaturu istakao u intervjuu pariskom "Liberasionu"/Liberation, 21. juna ove godine, u kojem je upozorio da Tribunalu "prijeti paraliza" zbog dugotrajnih suđenja "sitnim" ili "srednjim ribama", te da bi Milošević - ukoliko bi se sutra predao - morao da na suđenje čeka tri godine. Tužilaštvo ga je odmah demantovalo, "umirujući" Miloševića obećanjem "brzog suđenja", a kolege sudije mu, kako se predviđa, neće uzeti za zlo što je svoju "izbornu kampanju" započeo iskoračivši pogrešnom nogom.

Mirko Klarin


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 1

General Tihomir Blaškić osuđen na 45 godina zatvora
Početak suđenja za logore Omarska i Keraterm