Zdravko Sančević, prvi hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini kaže da je zbog geografskog položaja Hrvatske i BiH bilo sasvim “prirodno” približavanje te dvije države. Pitanja tužioca o ustavnim pravima pripadnika hrvatskog naroda nastanjenih van granica Hrvatske izazvalo burnu reakciju optuženog Slobodana Praljka


“Hrvatska politika prema Bosni i Hercegovini nije bila samo politika predsjednika (Franje) Tuđmana već i Sabora i cijele države”, rekao je u nastavku svog iskaza na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata Zdravko Sančević, prvi hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini od međunarodnog priznanja te države1992. godine. Ta politika je, kako je na zahtjev sudaca svjedok pojasnio, podrazumijevala “prirodno približavanje” dvije države koje je bilo “neminovno” pošto Hrvatska opasuje BiH sa tri strane.

Kada je tužilac u unakrsnom ispitivanju postavio niz pitanja o posebnim, ustavom zagarantovanim, pravima pripadnika hrvatskog naroda koji žive u drugim državama, kao što je pravo na hrvatsko državljanstvo, optužni Slobodan Praljak je burno protestovao. Tvrdeći da je potpuno “miran, razložan i hladan”, Praljak je najavio da ubuduće odbija sudjelovati u suđenju dok se ne utvrdi “što je to Hrvatska komu kriva” da se “napada” njen suverenitet.

Na zahtjev sudija da objasni razloge tako “energične” reakcije Praljak je, između ostalog, naveo da je “zabrinut smislom suđenja” zbog stavljanja Ustava Hrvatske “na propitivanje” i dovođenja u pitanje legalno donesenih hrvatskih zakona o zaštiti hrvatskog naroda “nakon pet ili sedam stotina godina ugnjetavanja”. Nakon što je švajcarski sudija Stefan Treksel/Trechsel optuženom objasnio da je, po svoj prilici, “žrtva nesporazuma”, suđenje je nastavljeno.

Mađarskog sudiju Arpada Prandlera je zanimalo svjedokovo mišljenje o navodima iz transkripta sa sastanka bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana sa kompletnim rukovodstvom Herceg Bosne 27. decembra 1991. godine u Tomislavgradu, a u kojima se “potvrđuje želja za ulazak teritorije HZ HB u sastav Hrvatske”. Čelnici Herceg Bosne, između ostalog, Tuđmanu daju “punu legitimnost da zastupa interese Herceg Bosne” kod utvrđivanja međudržavnih granica. Svjedok je odgovorio da je bilo Hrvata u BiH koji su se željeli priključiti Hrvatskoj kao što je bilo Srba koji su se željeli ujediniti sa Srbijom i Muslimana koji su htjeli uspostaviti posebne odnose sa ekstremnim muslimanskim državama. “To su bili ekstremi” rekao je svjedok i dodao da njihova mišljenja nisu odražavala stavove većine ili politike država.

Kada je svjedok primijetio da se u konkretnom slučaju radi o "ličnom mišljenju" Ignajca Koštromana, desne ruke Darija Kordića, sudija je konstatovao da se tu ne radi ni o kakvim ličnim mišljenjima već o odlomcima iz zvaničnog zapisnika sa proširene sjednice Predsjedništva HDZ BiH sa Franjom Tuđmanom. Svjedočenje Zdravka Sančevića se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja