Profesor Adalbert Rebić se u nastavku svjedočenja nije mogao sjetiti kako su izgledali zatočenici u logoru HVO u Dretelju u septembru 1993. godine, ali se rado prisjećao istorije konstatujući da su Hrvati u BiH u prošlosti najprije "poturčeni" a onda i "posrbljeni"


Adalbert Rebić, bivši predstojnik Ureda za izbjeglice i raseljena lica Vlade Hrvatske je u nastavku svog svjedočenja optuženog Slobodana Praljka opisao kao "vrlo skromnog čovjeka koji se sav dao u odbranu domovine", a posebno je istakao njegovu "čvrstinu i poštenje prema saborcima" na linijama fronta kod Siska 1991. godine.

U unakrsnom ispitivanju od strane tužioca svjedok je izjavio da su mediji preuveličali loše stanje zatvorenika logora Hrvatskog vijeća obrane u Dretelju. Opisujući svoju posjetu tom logoru krajem septembra 1993. godine u društvu optuženog Jadranka Prlića, svjedok je naveo da je on tom prilikom primijetio da "zatvorenici nisu izgledali onako kako su to mediji u to vrijeme opisali"

Na ponovljeni zahtjev tužioca Keneta Skota/Keneth Scott da opiše stanje u logoru svjedok je rekao da se nakon što je prošlo petnaest godina ne može "tačno sjetiti" ali da svakako tamo nije vidio "nikakve skelete". "Bili su u jadnom stanju, ali svi zatvorenici tako izgledaju", rekao je svjedok.

Svjedok je negirao navode optužbe da je njegov Ured učestvovao u pomaganju udruženog zločinačkog poduhvata u BiH tako što je izbjegličke kampove u Hrvatskoj koristio kao tranzitne centre za iseljavanje Muslimana iz BiH u treće zemlje. U tu svrhu, po tužiocu, korištena su četiri glavna izbjeglička centra: na otoku Obonjanu, u Gašincima kod Đakova, te u Samoboru i Varaždinu.

Tužilac se pozvao na niz dokumenata kojima Rebićev Ured odobravao osobama iz BiH prolazak kroz Hrvatsku, ali im uskraćivao mogućnost da ostvare izbjeglički status u Hrvatskoj. Po svjedoku, Ured je tranzitne potvrde izdavao izbjeglicama isključivo na njihovo traženje ili zahtjev UNHCR koji im je pomagao da odu u treće zemlje. Tim osobama Ured nije mogao odobriti izbjeglički status u Hrvatskoj jer su to pravo namjeravale ostvariti u nekoj drugoj zemlji u koju su se zaputile.

Nakon ranije iznesene tvrdnje da trećina građana Hrvatske vuče korijene iz BiH što je, po njemu dokaz "vjekovnog etničkog čišćenja Hrvata iz BiH", svjedok je danas naveo da su mnogi Hrvati u BiH tokom Otomanske vladavine "poturčeni". Kada su tokom rata u BiH ponovo ispoljili svoju pripadnost hrvatskom narodu, Hrvatska ih je prigrlila dajući im državljanstvo. Takođe je rekao da su Srbi u bivšoj Jugoslaviji "posrbili" hrvatski jezik do mjere da se to nije moglo izdržati.

Tokom svjedočenja dr Rebića optuženom Valentinu Ćoriću je u jednom trenutku pozlilo, te je suđenje nastavljeno u njegovom odsustvu.

Dijeljenje sadržaja