Za Adalberta Rebića, bivšeg predstojnika Ureda za izbjegla i prognana lica Hrvatske i svjedoka odbrane bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića, optužbe o etničkom čišćenju Muslimana iz BiH od strane nekadašnjeg rukovodstva Republike Hrvatske su "najveća podvala hrvatskom narodu"


"Nipošto se ne može reći da je Hrvatska etnički čistila bilo koga", rekao je Adalbert Rebić, bivši predstojnik Ureda za izbjegla i prognana lica Hrvatske koji je u Hag došao svjedočiti u odbranu bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića. Odgovarajući na pitanja koja su se odnosila na dijelove optužnice prema kojima je Ured na čijem se čelu on nalazio od 1991. do 1995. godine pomagao u etničkom čišćenju Muslimana iz dijela Bosne i Hercegovine, svjedok je naveo da je to "najveća podvala hrvatskom narodu".

Prema Rebiću, inače uglednom zagrebačkom profesoru teologu, bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman se idejom o mogućoj obnovi Banovine Hrvatske iz 1939. godine bavio "sa istorijskog aspekta", ali je od tu ideju odbacio u trenutku kada je BiH postala međunarodno priznata država. Nakon toga hrvatskog predsjednika je, po svjedoku, zanimalo isključivo osiguranje opstojnosti hrvatskog naroda u dijelovima BiH u kojima su do izbijanja rata stoljećima živjeli.

Najveći priliv muslimanskih izbjeglica u Hrvatsku je bio iz istočne i srednje BiH, kao i iz istočne Hercegovine. Iz zapadne Hercegovine, po njegovim riječima, nije bilo muslimanskih izbjeglica pošto je tamo do početka rata živjelo 96 postotno hrvatsko stanovništvo. Nakon što mu je predsjedavajući sudija Antoneti/Antonetti sugerisao da se bivši lideri bosanskih Hrvata, između ostalog, terete i za etničko čišćenje Muslimana iz Čapljine i drugih mjesta zapadne Hercegovine i upitao ga da li ostaje pri svojim navodima o procentu hrvatskog stanovništva svjedok je rekao da njemu nije jasno "o kakvom se tu etničkom čišćenu uopće radi."

Kao i njegov nekadašnji pomoćnik Damir Zorić koji je svjedočio prošle sedmice i profesor Rebić je negirao sve navode optužbe o lošem postupanju prema muslimanskim izbjeglicama u izbjegličkim kampovima na otoku Obonjan i u Gašincima. Sa Azrom Krajišek - koja je tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH vodila Ured za izbjeglice Vlade BiH u Zagrebu i koja je svjedočeći za optužbu tvrdila suprotno - profesor Rebić kaže da je imao "dobru saradnju. Dodaje, međutim, da je ona "iz nekog razloga" bila opsjednuta sa ta dva kampa dok je drugi "nisu mnogo zanimali". Navode samih izbjeglica o lošim uslovima u kampovima, po njemu, treba posmatrati i u svjetlu njihovog tadašnjeg psihičkog stanja i ranjivosti. "Izbjeglica je izbjeglica, on nije zadovoljan ni kad mu hotel daš džabe", kaže Rebić.

Svjedočenje profesora Rebića se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja