Odbacujući tvrdnje svedoka optužbe da se u hrvatskim izbegličkim centrima 1993. godine "loše postupalo" sa muslimanskim izbeglicama, svedok Prlićeve odbrane Damir Zorić je danas ukazivao da su"loš tretman" u tim centrima zapravo trpele hrvatske izbeglice iz BiH, od strane muslimanskih boraca koji su vikendom posećivali svoje izbegle porodice


U Hrvatskoj je u februaru 1993. godine, prema podacima vladinog Ureda za izbegla i prognana lica, bilo preko 650 hiljada izbeglica - izjavio je u nastavku svedočenja u odbranu Jadranka Prlića bivši zamenik predstojnika Ureda za izbeglice Vlade Hrvatske, Damir Zorić. Među njima je bilo i Hrvata i Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine sa kojima se, tvrdi Zorić, postupalo na isti način, u skladu sa protokolima zaključenim između vlada Hrvatske i BiH.

Na protokol o logističkim centrima za izbeglice iz februara 1993. godine svedoku je ukazao Prlićev zastupnik, Majkl/Michael Karnavas. Predsedavajući sudija Žan-Klod Antoneti/ Jean-Claude Antonetti je tražio preciznije informacije o tome kako je i da li je uopšte taj sporazum funkcionisao, "u periodu ofanziva Armije BiH, na primer u Lašvanskoj dolini?" Zorić je odgovorio da je taj sporazum bio na snazi sve do kraja rata u BiH 1995. godine, uključujući i periode žestokih hrvatsko-muslimanskih sukoba na koje je ukazao sudija, opisujući to kao "deo paradoksa i gorki deo posla" u koji je bio uključen.

Dešavalo se, rekao je, da vojnici sa bosanskih frontova "odmor provode sa svojim obiteljima u izbegličkim centrima" te da gledajući ili slušajući vesti o događajima u BiH, na istu vest "jedna strana slavi a druga plače". Mada je prihvatio sugestiju Prlićevog branioca da su vinovnici tih incidenata zapravo bili "muslimanski vojnici koji su radnim danima ubijali Hrvate a zatim ugodne vikende provodili na primer u Makarskoj sa svojim izbeglim porodicima", Zorić je precizirao da su "vojnici na vikendima" mogli biti i pripadnici Armije BiH i Hrvatskog veća obrane (HVO).

Priliku da dodatno razjasni ulogu muslimanskih boraca u izbegličkim kampovima tražio je i optuženi Slobodan Praljak. Njegova namera, kako je rekao, bile je da prekine "okolišanje" u vezi s ovim pitanjem i da svedoka direktno pita da li zna da su se u izbegličkim centrima zapravo proslavljale "pobede Armije BiH u središnjoj Bosni" i kako je to delovalo na bosanske Hrvate u tim centrima. Sudije mu, međutim, nisu odobrile ispitivanje svedoka pozivajući se na svoju odluku, koju je potvrdilo i Žalbeno veće, da može učestvovati u unakrsnom ispitivanju samo u određenim situacijama preciziranim u odluci, što se u ovom slučaju nije moglo primeniti.

U nastavku svedočenja Damira Zorića će unakrsno ispitivati tužilac Kenet Skot/ Keneth Scott.

Dijeljenje sadržaja