Hrvatski veleposlanik u Venecueli Zdravko Sančević svjedočeći u odbranu bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića rekao da se hrvatsko-muslimasnki sukob u BiH 1993. godine nikako ne bi trebao smatrati sukobom između svih Hrvata i svih Muslimana - već kao sukob između ekstremnih pripadnika ta dva naroda


Hrvatsko-muslimanski sukob 1993. godine nikako ne bi trebalo smatrati sukobom između svih Hrvata i svih Muslimana u Bosni i Hercegovini već sukobom između ekstremnih pripadnika ta dva naroda, rekao je hrvatski veleposlanik u Venecueli Zdravko Sančević, novi svjedok odbrane nekadašnjeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića. On je kao primjere dobre saradnje dva naroda tokom cijelog toka rata spomenuo Tuzlu, Orašje, Usoru i Žepče.

Sančević je od decembra 1992. do početka 1996. godine bio veleposlanik Hrvatske u BiH. U prvom dijelu svog iskaza on je naveo da ga je po stupanju na tu dužnost bivši predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović odgovorio od otvaranja hrvatske ambasade u Sarajevu savjetujući mu, iz sigurnosnih razloga, da to učini u Zenici. Na kraju se, kako je naveo, ipak opredijelio za Međugorje u Hercegovini pošto je bilo "mirnije, bliže hrvatskoj granici i na putu svih humanitarnih konvoja za BiH". Na njegovo imenovanje za ambasadora u BiH, kako je naglasio, posebno je utjecala činjenica što je porijeklom iz Bosne, što je i Tuđman u razgovorima sa bosanskohercegovačkim zvaničnicima rado isticao.

Osim, po njemu, pogrešne kvalifikacije sukoba između hrvatskog i muslimanskog naroda, svjedok je nastojao ukazati na još jednu "vrlo bitnu pogrešku" koja se odnosi na tumačenje termina "podjela", koji se često pojavljuje u dokumentima predočenim u dosadašnjem toku suđenja. Niko od autora tih dokumenata, kaže svjedok, ne pojašnjava da li misli na "unutrašnju" ili "vanjsku" podjelu pa se samim tim ne zna da li se govori o unutrašnjem preuređenju ili zadiranju u teritorijalni integritet države.

Svjedok je, takođe, naveo da je u periodu od 19. do 22. maja 1993. godine kao pripadnik hrvatsko-turske misije dobre volje posjetio istočni Mostar. Tvrdi da im je bivši zapovjednik Četvrtog korpusa Armije BiH Arif Pašalić tom prilikom zabranio dalji prolazak na muslimanski teritorij i rekao da je "njegov cilj zauzimanje Mostara, a onda i cijele Hercegovine sve do mora", kako bi se osiguralo "iskrcavanje mudžahedina iz cijelog svijeta a posebno iz ekstremnih muslimanskih država". Mirovna misija dobre volje je time bila okončana a na povratku u zapadni Mostar su povezli grupu Hrvata koje su Muslimani iz istočnog Mostara "tukli i mučili".

Svjedočenje ambasadora Sančevića se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja