Predsjednik ratne vlade RBiH Mile Akmadžić u nastavku svjedočenja na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata kaže da se Alija Izetbegović ponašao kao šef države a ne kao prvi među jednakima jer je u decembru 1992. godine praktično uzurpirao vlast i zanemario interese druga dva konstitutivna naroda u BiH. Hrvati su to "trpjeli samo zato što su željeli očuvati kakvu takvu BiH"


Predsjednik ratne vlade RBiH od decembra 1992. do kraja avgusta 1993. godine Mile Akmadžić je u nastavku svjedočenja na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne rekao da je Alija Izetbegović ostankom na poziciji predsjednika Predsjedništva nakon isteka drugog mandata u decembru 1992. godine praktično uzurpirao vlast. Predstavnici hrvatskog naroda su, prema njegovim riječima, to otrpjeli jer su "željeli očuvati kakvu takvu Bosnu i Hercegovinu".

Akmadžić je Izetbegoviću, takođe, zamjerao što se kao predsjednik Predsjedništva "ponašao kao šef države" umjesto da bude "prvi među jednakima". On je naveo da se Izebegović na pregovorima u Ženevi u januaru 1993. godine ponašao kao državnik dok je, u suštini, predstavljao interese samo jednog naroda. To je, po njemu, odražavao i jednonacionalni sastav delegacije koju je tom prilikom Izetbegović predvodio. Na sudijsko pitanje da li smatra da je, pored predstavnika tri naroda, na pregovorima trebala učestvovati i četvrta strana koja bi predstavljala državu BiH, svjedok je odgovorio da to ne bi bilo ni korisno ni izvodljivo.

Tezu odbrane da je Izetbegović zastupao interese samo jednog naroda Majkl/Michael Karnavas, američki advokat Jadranka Prlića je naglasio citirajući navode iz knjige Dejvida Ovena/Davida Owen da je Predsjedništvo BiH u jednom trenutku bilo "potpuno muslimansko." Karnavas je takve tvrdnje potkrijepio i navođenjem ratnih imenovanja bosanskohercegovačkih ambasadora muslimanske nacionalnosti u Turskoj, Pakistanu, Iranu, Tunisu i još nekim stranim državama. Svjedok je, pak, ispričao da je upozoravao Izetbegovića na taj problem ali da mu je on odgovorio da za to "nije vrijeme" i da će "o jednakosti naroda razmišljati kasnije".

Odbrana Jadranka Prlića je uz pomoć ovog svjedoka, između ostalog, ukazivala i na to da su do izbijanja otvorenih sukoba 1993. godine Hrvatsko vijeće obrane (HVO) zvanične vlasti BiH smatrale sastavnim dijelom oružanih snaga BiH, te da je Herceg Bosna bila zamišljena kao republika unutar međunarodno priznatih granica BiH. To je, kako tvrdi svjedok, bilo u potpunom skladu sa idejom hrvatskih predstavnika o BiH kao decentralizovanoj državi tri konstitutivna naroda. Hrvati su, međutim, po riječima svjedoka, imali "mnogo teškoća" da međunarodnoj zajednici dokažu tu konstitutivnost.

Iskaz Mileta Akmadžića se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja