Optuženi Slobodan Praljak optužuje međunarodnu zajednicu za podjelu BiH. Nakon što su Srbi dobili 49 posto teritorije i svoju republiku, Hrvati su tražili samo "zrcalnu jednakopravnost" koja se, po njegovom mišljenju, sada na sudu tretira kao zločin radi čega mu "puca mozak od takve nelogičnosti"


Optužba je u unakrsnom ispitivanju dovodila u pitanje kredibilitet Zdravka Batinića koji svjedoči u odbranu Jadranka Prlića ukazujući na odluku Visokog predstavnika iz marta 2001. godine kojom je svjedoku zabranjeno vršenje svih javnih funkcija i kandidovanje na izborima u BiH.

Tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrič/Wolfgang Petrisch je Batiniću zabranio učešće u političkom životu nakon što je Hrvatski narodni sabor BiH na zasjedanju u Mostaru 3. marta 2001. godine proglasio privremenu hrvatsku samoupravu na većinskim hrvatskim područjima. Osim Batinića, istom odlukom je smijenjeno još nekoliko Hrvata među kojima i Ante Jelavić, tadašnji član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH.

Kada je ovo pitanje pokrenuto optuženi Slobodan Praljak je zatražio dozvolu da napusti sudnicu i povuče se u "svoje prostorije" pošto, kako je rekao, ne želi prisustvovati političkom suđenju. Po njegovom mišljenju, svjedok je "dobar i karakteran čovjek" upravo zato što se bori za pravo da zastupa svoja politička mišljenja koja su, po Praljku, sankcionirana "aktom Hitlera", misleći očito na Petriča.

Prlićev branilac Majkl/Michael Karanvas se složio sa Praljkovom ocjenom da je riječ o političkom pitanju kojem nije mjesto u sudnici. On je rekao da Hrvati u BiH samo nastoje preživjeti te da zato i traže svoj, odnosno treći entitet, pošto Srbi svoj već imaju, te da mu nije jasno šta tužilac želi dokazati.

"Upravo to", odgovorio je tužilac Kenneth Scott i ukazao da Karnavasove riječi potvrđuju tezu tužilaštva o konzistentnost političkog programa stvaranja trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini za koje se svjedok, kako je rekao, zalagao još od kraja 1991. godine. Sviđalo se to odbrani ili ne, dodao je tužilac, međunarodna zajednica je u jednom trenutku odučila da se ti ciljevi ne mogu ostvarivati na način na koji je to svjedok radio, a dokumenti iz OHR to potvrđuju.

Praljak je zatim ponovo ustao i optužio međunarodnu zajednicu na čelu sa SAD što su Dejtonskim sporazumima podijelili BiH. U toj podjeli Srbi su, po njegovom mišljenju, prošli najbolje pošto su pored 49 posto teritorije dobili i svoju republiku dok su Hrvati, prema njegovim riječima, tražili samo "zrcalnu jednakopravnost" koja se ovdje (u sudu) tretira kao zločin radi čega njemu "puca mozak od takve nelogičnosti".

Svjedok je odgovarajući na pitanja tužiteljice Hedvig Mo/Moe potvrdio da je 2001. godine prihvatio mjesto dopredsjednika hrvatske samouprave. Međutim, smatra da su Petričeve optužbe neutemeljene i ukazuje da je OHR tu odluku ukinuo nekoliko godina kasnije. Spomenuo je i činjenicu da je protiv njega i još nekoliko Hrvata pred Sudom BiH bio pokrenut postupak zbog pokušaja rušenja pravnog poretka, ali je tužilac na kraju odustao od gonjenja pošto "nije imao dokaza".

Dijeljenje sadržaja