Kada se u unakrsnom ispitivanju svjedoka Prlićeve odbrane Zdravka Batinića povela rasprava o zastavi koju su pripadnici vojne policije hrvatske nacionalnosti u Gornjem Vakufu istakli na svojoj zgradi 6. januara 1993. godine, optuženi Slobodan Praljak je rekao da on "priznaje svaku krivicu koja proizilazi iz prava da svoj barjak izvjesi gdje hoće, kada hoće i kako hoće"


U unakrsnom ispitivanju Zdravka Batinića bivšeg člana Ratnog predsjedništva Gornjeg Vakufa koji svjedoči u odbranu Jadranka Prlića se povela rasprava o zastavi koju su u januaru 1993. godine pripadnici HVO istakli na zgradi policije u tom gradu.

Prema optužnici protiv šestorice bivših lidera bosanskih Hrvata, pripadnici HVO su dva dana nakon što je Mate Boban 4. januara 1993. godine objavio da je prihvaćen Vens-Ovenov/Vance-Owen mirovni plan, na svojoj zgradi u Gornjem Vakufu istakli hrvatsku zastavu. Jedan pripadnik Armije BiH je tu zastavu pokušao skinuti, ali je na njega otvorena vatra. Nekoliko dana nakon toga izbio je otvoreni sukob između Armije BiH i HVO na tom području.

Tužilac je tokom unakrsnog ispitivanja ukazao na izvještaj međunarodnih posmatrača u kojem se navodi da su hrvatski policajci u januaru 1993. godine u Gornjem Vakufu istakli "ustašku zastavu". Svjedok je takve navode negirao tvrdnjama da se radilo o zastavi hrvatskog naroda u BiH i objasnio da je isticanje zastave vjerska tradicija do koje bosanski Hrvati do danas drže. Revoltiran tužiočevim pitanjima optuženi Slobodan Praljak je ustao i rekao da on "priznaje svaku krivicu koja proizilazi iz prava da svoj barjak izvjesi gdje hoće, kada hoće i kako hoće".

Tužiteljica Hedvig Mo/Moe je, pored ostalog, svjedoku citirala bivšeg predsjednika Hrvatske Franju Tuđmana koji je na jednom od sastanaka sa bivšim liderima bosanskih Hrvata u martu1992. godine rekao da je dotadašnji predsjednik HDZ BiH Stjepan Kljujić "nestao pod fesom Alije Izetbegovića". U tom govoru Tuđman, između ostalog, kaže kako su neki bosanski Hrvati dolazili kod njega s idejom da se odcijepe od BiH i priključe Hrvatskoj, ali ih je on od toga odgovorio pošto nije bio zgodan momenat zbog ugleda Hrvatske u očima međunarodne zajednice. Tuđman, međutim, Kljujiću prebacuje što se udaljio od onog dijela HDZ BiH koji je provodio politiku odcjepljenja i napominje da je to na kraju Kljujića i dovelo do ostavke.

Svjedok je odgovorio da je, što se njega tiče, Kljujićeva ostavka bila "logičan korak" nakon što se ispostavilo da više nema podršku većine, ali je odbacio sugestiju tužiteljice da je "eliminiran" zbog nespremnosti da provodi tadašnju politiku HDZ.

Iskaz Zdravka Batinića se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja