U unakrsnom ispitivanju bivšeg ministra finansija Herceg Bosne Nevena Tomića, tužilac je ukazao na izjavu koju je Jadranko Prlić dao istražiteljima tužilaštva u decembra 2001. godine. Kada se zajedno sa ostalom petoricom optuženih čelnika bosanskih Hrvata sa kojima je bio "na potpuno različitim stranama svijeta" našao u istoj sudnici, bivši premijer Herceg Bosne je najprije tražio razdvajanje predmeta, a potom i da se spomenuta izjava ne uvrsti u dokaze, ali mu to nije odobreno


Bivši premijer Herceg Bosne Jadranko Prlić je 13. i 14. decembra 2001. godine u Mostaru, u prisustvu advokata Ćamila Salahovića, istražiteljima Tribunala dao izjavu u kojoj je potvrdio odgovornost političkih i vojnih lidera bosanskih Hrvata za zločine HVO počinjene tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH. Kada se potom zajedno sa ostalom petoricom optuženih čelnika bosanskih Hrvata - sa kojima je nekad bio "na potpuno različitim stranama svijeta" - našao u istoj sudnici bivši premijer Herceg Bosne je najprije tražio razdvajanje predmeta, a zatim i da se spomenuta izjava ne uvrsti u dokaze optužbe, ali mu to nije odobreno

Tužilac se u završnom dijelu unakrsnog ispitivanja Nevena Tomića, koji je obavljao dužnost ministra finansija u vladi Herceg Bosne, pozivao upravo na Prlićevu izjavu istražiteljima i citirao je dijelove u kojima Prlić priznaje da su rat vodile "političke vođe preko Glavnog stožera HVO". Na pitanje istražitelja ko je, po njegovom mišljenju, odgovoran za zločine počinjene tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba, Prlić je odgovorio da se tu radi o "velikom popisu" ljudi među kojima se nalaze Pero Marković, Jozo Marić, Mijo Tokić, Ante Jelavić i mnogi drugi.

Svjedok se nije složio sa tužiočevom tvrdnjom da je jedan od političkih vođa bosanskih Hrvata bio i sam Prlić. Političkim vođama se, po njemu, ne mogu smatrati ni Prlić ni njegovi tadašnji ministri među kojima se i sam nalazio. Politiku su, prema riječima, vodili bivši predsjednik HZ HB Mate Boban i predsjednici općina koji su istovremeno bili i članovi Predsjedništva HZ HB. HVO je, prema svjedoku, bio nosilac izvršne vlasti ali istovremeno i nemoćan naspram predsjednika općina koji su sjedili u Predsjedništvu.

Tužilac je, međutim, podsjetio da se Predsjedništvo HZ HB uoči i tokom sukoba sa Armijom BiH sastalo samo dva puta, dok je Prlić istovremeno imao vrlo živ politički angažman. On je svjedoku citirao i dio Prlićeve izjave u kojem ukazuje i na odgovornost dvojice bivših ministara, Brune Stojića i Valentina Ćorića. Prlić je u izjavi, između ostalog, rekao da su i Stojić i Ćorić bili "protiv njega" jer nisu provodili propise HZ HB. Bivši ministar policije i on su, prema Prlićevim riječima, u svemu "bili na potpuno različitim stranama svijeta".

Svjedok je uzvratio da "ne može govoriti o pojedinačnoj odgovornosti osoba spomenutih u Prlićevoj izjavi dok se ne utvrdi njihova krivnja". Jednako je odgovorio i na tužiočeve navode Prlićeve izjave o odgovornosti vojnih postrojbi HVO. "Zločini su se dogodili, ali ko je dogovoran ja ne znam", rekao je svjedok. Tužilac mu je, zatim, sugerisao da je svojevremeno učestvovao u akciji prikupljanja pomoći za Darija Kordića (osuđenog na 25 godina zatvora za planiranje napada na Ahmiće, gdje je 16. aprila 1993. godine ubijeno više od 100 Muslimana) u vrijeme dok je njegov postupak pred Tribunalom bio u toku, što je svjedok potvrdio.

Prlić je od početka suđenja u aprilu 2006. godine u dva navrata tražio odvajanje njegovog predmeta od ostale petorice optuženih lidera bosanskih Hrvata, ali su oba njegova zahtjeva odbijena. Vijeće francuskog sudije Antonetija/Antonetti je odbacilo i odvojene zahtjeve Prlićeve i odbrana ostale petorice optuženih da se u dokaze ne uvede Prlićeva izjava iz 2001. godine. Zanimljivo je da se među istražiteljima kojima je Prlić dao spomenutu izjavu nalazio i glavni tužilac u predmetu protiv bivših lidera Herceg Bosne, Kenet Skot/Kenenth Scott.

Dijeljenje sadržaja