Pošto su Milošević i Karadžić već optuženi, dok je Tuđmana od iste sudbine "spasila smrt", Krstan Simić - branilac Miroslava Kvočke, optuženog za zločine u logoru Omarska - u uvodnoj reči izrazio očekivanje da će "u kontekstu svih ovih nacionalnih vođa tužilaštvo razmotriti i oceniti eventualnu ulogu g. Izetbegovića"


Uvodnom rečju banjalučkog advokata Krstana Simića, branioca Miroslava Kvočke, u Hagu je danas otvoren dokazni postupak odbrane na suđenju petorici optuženih za zločine koji su 1992. izvršeni u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje.

Kvočkin branilac nije osporavao da su se u Omarskoj i ostalim prijedorskim logorima dogodili teški zločini, kao ni da su oni izvršeni u kontekstu oružanog sukoba, za koji je isključivu odgovornost pripisao "nacionalnim, odnosno nacionalističkim, strankama". Na žalost, rekao je Simić, "narodi Bosne i Hercegovine, koji nisu zaslužili to što im se dogodilo, imali su na čelu ljude koji nisu bili dorasli situaciji." Predvođeni nacionalističkim strankama, "tražili su uporište u svojim nacijama, negirajući druge nacije".

S tim u vezi, Krstan Simić je ukazao da su nacionalni lideri Srba iz tog vremena, Slobodan Milošević i Radovan Karadžić, već optuženi od strane tužilaštva, a na osnovu svega što zna o radu Tribunala siguran je da bi slična sudbina zadesila i nacionalnog lidera Hrvata, Franju Tuđmana, da ga nije "spasila smrt." Podsećajući da se u Hagu već sudilo za zločine u logoru Čelebići, kao i da se "u javnosti zna za Tarčin, Glavice, Kazane...", Simić je izrazio očekivanje da će - "u interesu pomirenja" naroda u BiH - "u kontekstu svih ovih nacionalnih vođa razmotriti i oceniti eventualnu ulogu g. Izetbegovića." Tek kada svi "koji su odgovorni za ono što nam se dogodilo budu ravnopravno tretirani", smatra Simić, Bosna će dobiti šansu za "istinu, pokajanje i pomirenje".

Najavljujući na koji će način odbrana, u svom dokaznom postupku, braniti Miroslava Kvočku od optužbi da je, kao jedan od zamenika komandanta Omarske, odgovoran za zločine koji su izvršeni u tom logoru, Simić je ulogu svog branjenika u logoru opisao kao "beznačajnu." Pozivajući se na brojna dokumenta koja je, u procesu obelodanjivanja dokaznog materijala, odbrani dostavilo tužilaštvo, Simić je ukazivao da je glavnu reč u Omarskoj i drugim logorima imao načelnik Službe javne bezbedbnosti, Simo Drljača, ubijen jula 1997. pri pokušaju hapšenja od strane pripadnika SFOR, a na osnovu tzv. zapečaćene optužnice za genocid u regionu Prijedora. Odbrana će, najavio je Simić, dokazati da Kvočka i ostali optuženi nisu bili ni na kakvim komandnim pozicijama u logoru, već da je o svemu što se u njemu dešavalo odlučivao već pomenuti Drljača, čije su se naredbe morale izvršavati bez prigovora.

U popodnevnom nastavku suđenja odbrana Miroslava Kvočke je izvela svog prvog svedoka, Zdravka Samardžiju, penzionisanog radnika Centra državne bezbednosti u Banja Luci.

Dijeljenje sadržaja