Svjedočenjem Jakova Binenfelda, hrvatskog državljanina židovske vjeroispovijesti, odbrana Ljubiše Beare nastojala pokazati da je optuženi tokom rata štitio konvoje sa Židovima koji su napuštali opkoljeno Sarajevo i da nije bio nacionalista. Svjedok je Bearu opisao kao "profesionalca" i čovjeka koje je, sa srpske strane, bio najviše involviran u zaštitu konvoja


Protekli rat na prostoru bivše Jugoslavije je prvi rat u istoriji u kojem Židovi nisu bili ugroženi kao posebna etnička skupina već kao i svi ostali građani, rekao je Jakov Binenfeld, ratni šef osiguranja Židovske zajednice u Zagrebu svjedočeći na suđenju sedmorici oficira vojske i policije bosanskih Srba optuženih za genocid i druge zločine u Srebrenici i Žepi u julu 1995. godine.

Svjedok je u Hag doputovao na poziv odbrane Ljubiše Beare, bivšeg načelnika bezbjednosti u Glavnom štabu VRS, koji poriče odgovornost za stradanje više od 7.000 Bošnjaka u Srebrenici i Žepi. Njegova odbrana tvrdi da tužilac tokom svog dokaznog postupka nije dokazao gdje se Beara nalazio u vrijeme izvršenja zločina i nastoji pokazati da optuženi nije bio nacionalista, te da nije pripadao "kninskom klanu" Mladićevih najbližih saradnika.

Binenfeld je tokom kratkog svjedočenja sebe predstavio kao čovjeka neopterećenog nacionalnom pripadnošću. Opisao je kako je "zbog straha od rata, a ne ugroženosti Židova kao etničke zajednice" iz opkoljenog Sarajeva izveo sedam konvoja sa oko 1.700 ljudi među kojima je bilo najmanje Židova. Pored pripadnika malobrojne židovske zajednice koja je prema riječima svjedoka do rata u BiH brojala oko 900 ljudi u konovojima je bilo Srba, Hrvata, Bošnjaka, Roma i pripadnika drugih nacionalnih skupina koji su željeli napustiti grad.

Bivši načelnik bezbjednosti VRS je, po svjedokovom "najdubljem uvjerenju", bio na srpskoj strani najviše involviran u osiguravanje svih sedam konvoja. On je naveo da je Beara prisustvovao jednom od sastanaka za nesmetan prolazak konvoja održanom na Palama najvjerovatnije "u kasno proljeće 1992. godine". Na pitanje advokata odbrane da li je Beara tom prilikom ispoljavao bilo kakve predrasude prema pripadnicima drugih naroda, svjedok je odgovorio da je za takvo nešto Beara u tom času bio "preveliki profesionalac" i dodao da su sve tri strane pružile maksimalnu pomoć.

Pošto tužilac nije imao pitanja za ovog svjedoka, suđenje "Srebreničkoj sedmorki" je nastavljeno iskazom novog svjedoka Bearine odbrane - Ljubomira Gogića, banjalučkog vještaka za dokumente, rukopise i potpise.

Dijeljenje sadržaja