Home



(NE)POUZDANOST DOKUMENATA TREĆEG KORPUSA




Odbrana generala Rasima Delića osporavala pouzdanost dokumenata Trećeg korpusa Armije BiH koje je tužilaštvo ponudilo na uvođenje u dokaze tokom svjedočenja Safeta Sivre. Da li je nakon napada na Zenicu Treći korpus uzvratio artiljerijom "po gradu Doboju" ili "po komandnom mjestu Operativne grupe Doboj"?

Safet Sivro, svjedok na suđenju Rasimu DelićuSafet Sivro, svjedok na suđenju Rasimu Deliću

Tokom svjedočenja Safeta Sivre, bivšeg referenta u Operativnom centru komande Trećeg korpusa Armije BiH, tužilac je u dokaze uveo mnoštvo dokumenata – operativnih i ratnih dnevnika, redovnih borbenih izvještaja i analiza borbene gotovosti – upućivanih Generalštabu Armije BiH u avgustu i septembru 1995. godine, u vrijeme operacije Farz. Prema optužnici protiv Rasima Delića, tadašnjeg komandanta Generalštaba Armije BiH, pripadnici odreda El Mudžahid su tokom te operacije počinili više teških zločina nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima.

Svjedok je identifikovao dokumente koje mu je predočavao tužilac, potvrdio da su na nekim od njih njegovi inicijali i da ih je sam pisao, ali nije ulazio u njihov sadržaj, niti je tužilac to od njega tražio. Na sudijsko pitanje o svrsi takvog predočavanja dokumenata, tužilac je odgovorio da su o njihovom sadržaju već govorili neki svjedoci optužbe, kao i da će govoriti i buduće.

Sudeći, međutim, po upornosti s kojom je odbrana nastojala da ukaže na manjkavosti u sastavljanju tih dokumenata i na nepouzdanost informacija koje se u njima navode, njihov sadržaj ne ide na ruku optuženom generalu. Vasvija Vidović, braniteljica generala Delića, je na početku unakrsnog ispitivanja dobila od svjedoka potvrdu da nije školovan za poslove koje je obavljao u Operativnom centru, da je Armija BiH imala malo školovanih oficira, kao i da su borbeni izvještaji Korpusa sastavljani na osnovu informacija koje su dobijali od potčinjenih jedinica – ne provjeravajući njihovu tačnost. Neki od dokumenata nisu na pravi način ovjereni i zavedeni u djelovodnike, navode se netačni podaci o tome kome su otpremljeni, a u jednom od priloženih operativnih dnevnika, prema tvrdnjama odbrane, nedostaje izvjestan broj stranica.

Da bi ukazala na nepouzdanost tih dokumenata, braniteljica Vidović je citirala šta je o istom događaju od 26. septembra 1995. godine zapisano u Operativnom, a šta u Ratnom dnevniku Trećeg korpusa. U oba se navodi da su oko 18 sati tog dana sa "četničkih položaja" ispaljena dva projektila na Zenicu, ali se na različiti način opisuje odgovor komandanta Trećeg korpusa. Prema Operativnom dnevniku, on je naredio da se "tri projektila iz artiljerijskog oružja ispale po gradu Doboju", dok je prema Ratnom dnevniku naređenje glasilo "ispaliti tri zrna iz haubice po komandnom mjestu Operativne grupe Doboj." Svjedok se složio sa braniteljicom da se radi o bitnoj razlici, koja ukazuje na nepouzdanost dokumenata kojima tužilaštvo dokazuje svoje teze.

Na pitanje sudije Harhofa/Harhoff gde se nalazilo komandno mesto Operativne grupe Doboj - u gradu ili izvan njega - svjedok je odgovorio: "U gradu Doboju."


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 337

SPECIJALNI TRETMAN: Ratni zarobljenici u logoru mudžahedina
OSTAJTE OVDE: Apel Albancima na pogrešnom jeziku
ZAKONI RATOVANJA: Bolnica kao legitimni vojni cilj
PREPOZNAVANJE: Da li odelo čini teroriste
STRUGAR KAO MRKŠIĆ: Vukovarska presuda u dubrovačkoj žalbi