U razgovoru za ručkom sa Vinkom Pandurevićem oktobra 2001. godine, istražiteljka tužilaštva se interesovala za zločinne počinjene nad Srbima 1992. i 1993. godine na području Srebrenice. Dva od osam sati koliko je trajao taj susret, Pandurević je negirao svoju odgovornost za srebreničke zločine, za koje je tada već bio optužen "zapečaćenom optužnicom"


Ajlin Gilis/Eileen Gilleece je 1999. godine privremeno napustila američku policiju kako bi se uključila u istragu tužilaštva Tribunala o zločinima nad Srbima u području Srebrenice 1992. i 1993. godine.

U okviru te istrage, istražiteljka se u oktobru 2001. godine sastala sa Vinkom Pandurevićem, bivšim komandantom Zvorničke brigade VRS, koji je u to vreme već bio optužen za zločine u Srebrenici 1995. godine. Njegovo ime nalazilo na optužnici po kojoj se u to vreme u Hagu sudilo Radislavu Krstiću, ali je bilo pod pečatom sve do decembra 2001. godine.

Ajlin Gilis je od Pandurevića dobila nekoliko imena potencijalnih sagovornika o zločinima nad Srbima, kao i podatake o ekshumacijama u Kamenici. Mada su nju interesovali zločini nad Srbima, za koje je kasnije optužen Naser Orić, njen je utisak da je Pandurević bio mnogo više "zabrinut" zbog zaključaka vojnog eksperta tužilaštva Ričarda Batlera/Richard Butler, čiji je izveštaj tih dana prezentiran na suđenju generalu Krstiću.

Tokom osmočasovnog ručka i razgovora sa haškom istražiteljkom Pandurević je, na primer, pojedinim definicijama iz vojnog leksikona i enciklopedije koje je doneo sa sobom, nastojao da ospori Batlerove zaključke da su se škole i drugi objekti u kojima su bili zarobljeni Muslimani nalazili u njegovoj zoni odgovornosti. Potvrdio je da su "3.500 paketa" koje general Krsić i pukovnik Beara pominju u presretnutom razgovoru od 15. jula 1995. godine zapravo zarobljeni Muslimani za koje se "trebalo pobrinuti", tvrdeći da "nema nikakvih zvaničnih informacija o njima."

U unakrsnom ispitivanju, branilac Vinka Pandurevića je osporavao kredibilitet svedokinje i pouzdanost njenog iskaza, ukazujući na više grešaka u istražnoj belešci koju je sačinila nakon razgovora.

Suđenje sedmorici bivših vojnih i policijskih oficira bosanskih Srba je nastavljeno svedočenjem norveškog demografa Helge Burnborga koji je od postupka protiv generala Krstića 2000. godine do danas sačinio šest izveštaja o broju nestalih u Srebrenici. Po poslednjem izveštaju, u Srebrenici je u julu 1995. godine nestala 7.661 osoba. U odnosu na podatke iz popisa iz 1991. godine, broj muslimanskih muškaraca u tom području se smanjio za jednu trećinu, a kad je reč o muškarcima srednjeg doba -čak za polovinu. Podaci o nestalima dobijeni su na osnovu kombinovanog popisa nestalih koje su sačinili Međunarodni Crveni krst i Lekari za ljudska prava.

Suđenje za zločine u Srebrenici i Žepi se nastavlja u ponedeljak.

Dijeljenje sadržaja