U Bosni i Hercegovini je tokom rata postojalo preko 650 mjesta zatočenja za civile, od čega je 520 bilo na teritoriji pod kontrolom snaga bosanskih Srba, prema podacima Saveza logoraša BiH

Prema statistici Saveza logoraša BiH, u Bosni i Hercegovini je tokom rata postojalo preko 650 mjesta zatočenja, od čega je 520 bilo na teritoriji pod kontrolom snaga bosanskih Srba. Te je podatke iznijela sekretar Melika Malešević, kao svjedok optužbe na suđenju Momčilu Krajišniku.

Budući da je bivši lider u SDS i predsjednik skupštine bosanskih Srba optužen za zločine počinjene 1992. godine, tužiteljstvo i svjedokinja su načinili statistiku za tu godinu, koja je pokazala da je u 34 općine gdje je SDS preuzeo vlast postojalo oko 300 mjesta zatočenja za nesrpsko stanovništvo, mahom civile. Radilo se uglavnom o improviziranim mjestima zatočenja - od škola, skladišta, tvornica do zgrada MUP, privatnih kuća i drugog.

Krajišnikov branitelj je nastojao utvrditi pouzdanost iznesenih podataka raspitujući se o tome koliko je Savez surađivao s udruženjima logoraša iz entiteta RS. Svjedokinja navodi da je bilo suradnje, ali i nesporazuma budući da su im iz RS došli podaci koji uključuju vojne zarobljenike dok njen savez prikuplja podatke o civilnim zatočenicima. Na traženje obrane da iznese više informacija o tome tko je bio zatočen u Sarajevu za vrijeme opsade grada, Malešević je kazala da njena organizacija dosad nije dobila te podatke.

Dijeljenje sadržaja