Pošto je juče kategorički tvrdio da artiljerija kojom je komandovao nije djelovala po Srebrenici prije 11. jula 1995., kapetan Gavrić danas suočen sa dokumentom koji je lično potpisao, a u kojem stoji drugačije.


Mićo Gavrić, svjedok odbrane Vidoja Blagojevića, prvooptuženog na drugom tribunalovom sudjenju za genocid u Srebrenici u julu 1995., je u glavnom ispitivanju kategorički tvrdio da od 17. aprila 1993. do 11. jula 1995. haubice, topovi, bestrzajni topovi i raketni bacači Bratunačke brigade nisu otvarali vatru na enklavu pod zaštitom UN. Kapetan Gavrić je bio načelnik artiljerije Bratunačke brigade i bio je podredjen pukovniku Blagojeviću, kao komandantu brigade.

Danas, tokom unakrsnog ispitivanja, optužba je svjedoku predočila borbeni izvještaj od 25. maja 1995., sa potpisom kapetana Miće Gavrića. U njemu stoji da je na Srebrenicu otvorena vatra iz haubica 105 mm, i da se pri tom jedna od njih pokvarila. "Dakle, ipak ste gadjali grad i prije 11. jula," upitala je svjedoka zastupnica odbrane.

"Pokušavam da premotam film, ali mi nije jasan ovaj dokument", rekao je svjedok i dodao: "Po dokumentu i potpisu sve je to tačno, ali, po mom sjećanju, nije."

Da bi potvrdila da je artiljerija bratunačke brigade i te kako dejstvovala i prije 11. jula, tužiteljka je navela i borbeni izvještaj, poslan komandi Drinskog korpusa, u kojem se kaže da je 6. jula 1995. "pružena vatrena podrška" iz artiljerijskih orudja i raketa "oko škole i šireg reona Potočari". Istog dana, u izvještaju vojnih posmatrača UN se navodi da se vojska bosanskih Srba koristila tenkovima, topovima i raketama, gadjajući prostor oko komande holandskog bataljona, ali da je jedna granata, koja je pala na samu Srebrenicu, ubila jednog civila i ranila jednog dječaka.

Vojni posmatrači UN potom izvještavaju da je VRS i 7. jula, od ranih jutarnjih sati, nastavila ofanzivu na enklavu "teškim naoružanjem", da je 8. jula vatra koncentrisana na "gusto naseljena područja i centar grada", 9. jula je bilo "78 eksplozija u gradu", a 10. jula je na mnoge objekte, izmedju kojih i na bolnicu, palo 49 granata i 9 raketa.

Svjedok je, medjutim, odgovarao da o tome ništa ne zna, pošto sa osmatračnice na kojoj se nalazio nije mogao da vidi Srebrenicu, nego samo Potočare i dio puta prema tom naselju. Tvrdi da je njegova baterija 11. jula dejstvovala samo "zaprečnom vatrom", tako što je ispalila nekoliko granata na dva do tri kilometra ispred kolone od 40.000 srebreničkih izbjeglica, medju kojima su, prema njegovim riječima, bile i "jake i dobro naoružane" bošnjačke snage. Te granate su, prema njemu, bile samo opomene koloni da ne krene u pravcu Bratunca.

U dodatnom ispitivanju odbrana je nastojala da dokaže da u operacijama oko Srebrenice u julu 1995. nije učestvovala samo Bratunačka, nego i veliki broj drugih brigada VRS. Pošto je i njihova artiljerija raspolagala istim orudjima - isticao je Blagojevićev branilac - ne može se svaka granata koja je pala na grad pripisivati Bratunačkoj brigadi, njenom komandantu i načelniku artiljerije. Što se tiče granatiranja od 25. maja 1995. branilac se pozvao na dokument prema kojem je Vidoje Blagojević upravo tog dana preuzeo komandu nad Bratunačkom brigadom, ali dva sata nakon granatiranja Srebrenice kojeg se kapetan Gavrić sada ne sjeća.

Dijeljenje sadržaja