Na sudjenju Momčilu Krajišniku, bivši gradonačelnik Brčkog Mustafa Ramić nije htio da javno otkrije identitet nekadašnjeg prijatelja iz vrha SDS, koji ga je prije 12 godina opomenuo da će se u Brčkom dogoditi "veliko zlo"

"Ovaj časni sud je učinio i čini mnogo da se stvari u Bosni normaliziraju, doprinosi pomirenju, ali tamo odakle dolazim ima još dubokog nepovjerenja i napetosti, bez obzira što su se stvari promijenile. Ako bih javno otkrio identitet tog čovjeka, on bi, najblaže rečeno, mogao imati velikih neprijatnosti zbog toga što mi je rekao prije 12 godina."

Tako je Mustafa Ramić, svjedočeći danas na sudjenju Momčilu Krajišniku, objasnio zašto ne može javno da otkrije identitet prijatelja, Srbina iz Brčkog, koji ga je aprila 1992. upozorio da će se dogoditi "veliko zlo" ukoliko se ne prihvati zahtjev SDS za podjelu grada.

Mustafa Ramić je uoči rata bio gradonačelnik Brčkog i krajem aprila 1992. je učestvovao na sastanku predstavnika SDA, HDZ i SDS, na kojem je razmatran zahtjev SDS za podjelu grada. Na pitanje zašto im je, u situaciji striktne paritetne podjele vlasti i svih funkcija u gradu, potrebna srpska opština, čelnik SDS, doktor Vojnović je uzvratio da je to "naredjenje odozgo", direktno od Radovana Karadžića.

Zahtjev nije prihvaćen a jedan od predstavnika SDS, dugogodišnji Ramićev prijatelj, mu je nakon sastanka rekao: "Mustafa, prihvati to, inače desiće se veliko zlo". Shvativši ozbiljno njegovo upozorenje, Ramić je sugerisao predstavnicima SDA i HDZ da se na sljedećem sastanku, zakazanom za prve dane maja, ipak saglase sa podjelom grada.

Taj sastanak, medjutim, nije ni održan : posljednjeg dana aprila dignuta su u zrak dva glavna gradska mosta, a 1. maja je počeo napad JNA i paravojski na Brčko.

Odbrana Momčila Krajišnika je, tokom unakrsnog ispitivanja, insistirala da Ramić otkrije ime funkcionera SDS koji ga je upozorio da se sprema "veliko zlo", ali je svjedok uporno odbijao da to učini na javnoj sjednici, tako da je predsjedavajući sudija naložio da se predje na takozvanu privatnu sjednicu.

Ramiću je, inače, ovo treće svjedočenje pred Haškim tribunalom. Septembra 1999. svjedočio je na sudjenju Goranu Jelisiću, koji je priznao petnaestak ubistava zatočenika logora Luka u Brčkom i osudjen je na 40 godina zatvora. Prošle godine dao je iskaz i na sudjenju Slobodanu Miloševiću. Transkripti oba svjedočenja uvedeni su u dokazni materijal optužbe na sudjenju Momčilu Krajišniku, tako da je na današnjoj raspravi Ramić odgovarao samo na pitanja branioca Nikolasa Stjuarta/Nicholas Stewart.

Odbrana je insistirala na naoružavanju i vojnom organizovanju lokalnih Bošnjaka i Hrvata prije dizanja mostova u zrak i izbijanja sukoba. Ramić je tvrdio da prije toga nije postojala ni jedna naoružana bošnjačka ili hrvatska grupa, da su odbranu jugozapadnog dijela grada sačinjavali samo pripadnici policije i TO. Veću količinu oružja - oko 100 automatskih pušaka - su dobili tek oko 10. maja iz Hrvatske. Tad je bilo je mogućno formirati jedinicu, koja je ušla u sastav Armije BiH kao 108. brigada. Branilac se potom vratio na mobilizaciju u ljeto 1991., na koju su se odazvali samo Srbi. "U početku mobilizaciji su se protivili svi gradjani," rekao je Ramić. Rat u Hrvatskoj je počeo, i Hrvati nisu htjeli da ratuju protiv Hrvatske, Bošnjaci nisu htjeli da ginu, a ni Srbi nisu htjeli u rat koji nisu željeli. "

Dijeljenje sadržaja