Prema jednom od zapovjednika Armije BiH, mudžahedini su kao "duh iz priče o Aladinu - ne vraćaju se u lampu!" Svjedočeći na sudjenju Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, britanski oficir izjavio da su mudžahedini, bez obzira na nediscipliniranost, djelovali kao dio 3. korpusa Armije BiH, posebno u napadu na Lašvansku dolinu


Strani borci, takozvani mudžahedini, korišteni su da predvode napade koje je 3. korpus Armije BiH pokretao u srednjoj Bosni, a bili su sastavni dio 7. muslimanske brigade, zaključak je britanskog majora Vaughna Kenta Payna/Vona Kenta Peina koji je 1993. zapovijedao jednim vodom britanskog UNPROFOR-a u Lašvanskoj dolini.

Mudžahedini su "možda bili nedisciplinirani i izvan kontrole, ali su ipak djelovali kao dio 3. korpusa", rekao je Kent-Payne na sudjenju Enveru Hadžihasanoviću, tadašnjem komandantu 3. korpusa i Amiru Kuburi, komandantu 7. muslimanske brigade. Oni su optuženi za zločine nad hrvatskim i srpskim civilima, medju kojima su najteže počinili upravo mudžahedini.

Advokati Hadžihasanovića i Kubure reagirali su na ovu izjavu tvrdeći da svjedok iznosi "pretpostavke" umjesto "činjenica". Tužitelj, medjutim, smatra da se radi o ocjeni koja je prihvatljiva jer se temelji na onom što je svjedok "vidio i čuo" za vrijeme svoje misije u Bosni. Nakon kratkog vijećanja, suci su dopustili uvodjenje tog iskaza u dokazni materijal, pod uvjetom da svjedok objasni iz kojih je izvora dobio informacije o tome da su mudžahedini predvodili napade 3. korpusa.

"Te sam podatke dobio od naših vojnih obavještajaca", rekao je svjedok objašnjavajući da su se obavještajci, kao i drugi pripadnici UNPROFOR-a, aktivno raspitivali medju lokalnim stanovništvom o tome tko su ti strani borci i što tu rade. On procjenjuje da su mudžahedini dobili ulogu predvodnika u napadima jer su bili "bolje uvježbani i agresivniji" i zato što su svojim fanatizmom mogli natjerati pripadnike HVO da bježe.

Kent-Payne je opisao više svojih susreta sa strancima u toku patrola koje je obavljao po selima sjeverno od Lašvanske doline. Ti su stranci "agresivno" naredjivali lokalnim pripadnicima Armije BiH što da rade i odlučivali o tome hoće li propustiti patrole UNPROFOR-a kroz sela, kaže svjedok. Na kontrolnom punktu kod Fazlića u maju 1993, jedan stranac, Arap po izgledu, rekao je svjedoku na engleskom jeziku da su pripadnici UN "stranci" u Bosni te da će se "muslimani brinuti o muslimanima." Na punktu se okupilo više od stotinu lokalnih muškaraca i više od 30 stranaca, od kojih je netko uzviknuo: "Smrt nevjernicima!" - na jorkširskom akcentu. "To mi je bilo skroz nespojivo s Bosnom", komentirao je Kent-Payne, koji i sam dolazi iz engleske pokrajine Yorkshire.

On navodi da je u junu 1993. Armija BiH manje suradjivala s UN nego dotad. Dodao je da se ABiH, početkom juna, obavezala da neće biti napada na HVO, ali je ipak, nekoliko dana kasnije, pokrenula napad.

Svjedok se u to vrijeme prvi put sreo s tadašnjim komandantom 3. korpusa Hadžihasanovićem. U junu 1993., kad je htio obići selo Grahovčiće jer je čuo da tamo ima žrtava, pripadnici ABiH ga nisu propuštali kroz punktove bez pismenog dopuštenja komandanta korpusa, pa je dva puta tog dana išao u Zenicu po papire. Svjedok ocjenjuje da je taj dan bio namjerno zadržavan - na punktovima i u Hadžihasanovićevom štabu - kako bi što
kasnije došao u Grahovčiće. Navečer kad je stigao u selo, primjetio je tragove borbi i krvi, ali ne i tijela poginulih, niti civile.

Britanski oficir je u junu sudjelovao i u evakuaciji 181 Hrvata iz sela Guča Gora te je bio svjedokom štete i oskvrnuća nanesenih katoličkom samostanu u tom selu. Nekoliko sedmica kasnije je sreo Hadžihasanovićevog zamjenika Džemu Merdana i prigovorio mu zbog oskvrnuća Guče Gore. Merdan je odgovorio da su to počinili mudžahedini. Na komentar Kent-Paynea "da su oni pod kontrolom 3. korpusa", Merdan je primjetio: "Morate shvatiti da su oni kao duh iz priče o Aladinu - ne vraćaju se u lampu."

Dijeljenje sadržaja