Bivši zatočenik Armije BiH u Bugojnu opisao jedan "radni dan" tokom kojeg je, izmedju nošenja leševa i kopanja grobova, stalno premlaćivan


Zarobljeni pripadnici HVO i hrvatski civili u Bugojnu odvodjeni su na prisilni rad, tokom kojeg su ih pripadnici Armije BiH vrijedjali i tukli, dokazuje tužitelj na sudjenju Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, optuženim za zločine Armije BiH u srednjoj Bosni.

Svjedok Tomislav Mikulić, bivši pripadnik HVO u Bugojnu, je nakon predaje snagama Armije BiH u julu 1993. zatočen sa stotinama drugih lokalnih Hrvata. Opisao je jedan 'radni dan", početkom augusta 1993., kad je odveden na kopanje grobova za ubijene Bošnjake u selu Vrbanja. Jedan od pripadnika Vojne policije ABiH tukao ih je palicom dok su u koloni išli prema selu. "Na kamion smo tovarili leševe koji su se od velike topline već raspadali, a iz tijela su izvirali crvi. Dok smo ih nosili, jedan drugi vojni policajac nas je tukao palicom." Udaranje se nastavilo dok su čekali da se vrati kamion koji je odvezao leševe. "Tukao nas je po glavi, bubrezima, onda nas natjerao da palicom tučemo jedni druge." Na kraju ih je natjerao da leže na cesti, na polupanom staklu, i ponovno ih sam tukao.

Okupljeni civili bi takodjer bacili "po koji kamen" na zatočenike. Mikulić navodi da je bio svjestan "da su ljudi (Bošnjaci u Vrbanji) stradali", i da je bilo "teško u takvim trenucima" očekivati pomoć, ali se ipak pitao zašto nitko nije pokušao umiriti ljude koji su ih zlostavljali.

Kasnije istog dana, dok su kopali grobove u Crnićama, zatočenike je maltretirao jedan drugi vojnik Armije BiH bacajući na njih kamenje i psujući im "ustašku mater". Mikuliću je od pogodaka kamenjem razbijena glava. "U jednom trenutku, pred pad, vidio sam da je krenuo da me dokrajči lopatom, ali se Zdravko (drugi zatočenik) bacio po meni."

Mikulić kaže da i danas ima fizičke i psihičke posljedice od prebijanja i od teških uvjeta zarobljeništva. U prva tri mjeseca zatočeništva izgubio je preko 25 kilograma. Prošao je razne improvizirane zatočeničke centre u Bugojnu - od dvije osnovne škole, preko gimnazije i salona namještaja do stadiona NK "Iskra" - i oslobodjen je tek u martu 1994. godine.

Okrutni postupci prema zatočenicima u Bugojnu dio su optužbi protiv tadašnjeg komandanta 3. korpusa Armije BiH Envera Hadžihasanovića. Premda je njegovo sjedište bilo u Zenici, tužitelj smatra da je optuženi bio dužan znati, te spriječiti ili kazniti, nelegalne postupke prema civilima i ratnim zarobljenicima.

Dijeljenje sadržaja