U govorima na zatvorenim sjednicama rukovodstva SDS i u telefonskim razgovorima za koje nije znao da su prisluškivani, Radovan Karadžić je otvoreno govorio o tome kako će Srbi u BiH "osvojiti životni prostor" i "zgrabiti vlast". Nastavak svjedočenja istražitelja Patrika Trejnera na sudjenju Momčilu Krajišniku.


"On otvoreno govori: suverena i nezavisna Bosna. On hoće da dodje neko i poruši mu Sarajevo. On stvarno nije normalan, (psovka), suverena i nezavisna Bosna (psovka)! Mi ćemo pustiti ove naše tigrove pa nek rade svoj posao."

Tako je Radovan Karadžić krajem decembra 1991. u presretnutom telefonskom razgovoru sa Momčilom Krajišnikom, reagovao na jedan intervju tadašnjeg predsjednika BiH Alije Izetbegovića. Karadžić je svoje "tigrove" pustio nekoliko mjeseci kasnije, aprila 1992., nakon što su države tadašnje Evropske zajednice priznale nezavisnost Bosne i Hercegovine. Tadašnji predsjednik Srpske demokratske stranke, medjutim, nije mario za stav medjunarodne zajednice. "Evropi ćemo reći, marš u p... m..., ne pojavljuj se dok se pos'o ne završi" - rekao je oktobra 1991. u jednom od presretnutih telefonskih razgovora.

Koju vrstu "posla" je imao u vidu Karadžić ukazuju dokumenti: zapisnici sa sjednica političkih tijela bosanskih Srba, stenogrami govora najviših ličnosti SDS, njihovi dnevnici i pisma, koje tužilaštvo uvodi u dokaze tokom višednevnog svjedočenja istražitelja Patrika Trejnera/Patrick Treaner.

Medju tim dokumentima je i stenogram sa sastanka u hotelu "Holidej In" u Sarajevu, 31. oktobra 1991., na kojem je Karadžić govorio o cilju plebiscita, najavljenog za 11. novembar, na kojem će se bosanski Srbi izjasniti žele li ostati u Jugoslaviji.

Ističući da je plebicit dio "borbe za životni prostor", ali i prilika da se "potpuno i energično zgrabi vlast", Karadžić je pored ostalog rekao: "Neće se postavljati muslimanski temelji na našoj teritoriji, neće se uvoziti Turci, prvi njihovi temelji koji se tu postave biće dignuti u vazduh." Dodao je da će, ako bude potrebno, "Srbi označiti svoju teritoriju poput pasa", ako ne bude sve kao na "plavoj mapi".

Riječ je, objasnio je Trejner, o etnografskoj karti BiH, izradjenoj u Beogradu na temelju popisa stanovništva iz 1991., "čiji je vizuelni dojam plav", jer su na njoj plavom bojom označena samo "područja na kojima prevladavaju Srbi". Karadžić je u tom govoru rekao i da je odnio mapu komandantima JNA i preporučio im: "Evo, vidite, gdje je plavo - to je naše i tu možete prenoćiti, a gdje nije - nemojte."

Na drugoj sjednici skupštine bosanskih Srba 21. novembra 1991. izglasana je rezolucija o podršci JNA u "odbrani zajedničke države". Zvanično u tom dokumentu nije pomenuto naoružavanje bosanskih Srba, ali Karadžić u tom periodu nije izbjegavao da javno pomene tu činjenicu, govoreći najprije o 300 do 400 hiljada, a potom i o pola miliona naoružanih Srba u Bosni i Hercegovini. Predočavanjem ovakvih podataka tužilaštvo dokazuje tačku optužnice protiv Momčila Krajišnika, koja ga tereti za "učešće u nabavci i raspodjeli oružja bosanskim Srbima", te traženje "pomoći od snaga JNA i paravojnih jedinica za ostvarivanje cilja udruženog zločinačkog poduhvata".

Dijeljenje sadržaja