Home



OPSADA SARAJEVA - JEDNA OD NAJTAMNIJIH STRANA RATA U BIH




Reakcije francuskih audiovizuelnih medija na presudu generalu Galiću

Izvještavajući da je danas Haški tribunal izrekao generalu Stanislavu Galiću, bivšem komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa, kaznu od 20 godina zatvora, francuski audio vizuelni mediji se osvrću i na vrijeme troipogodišnje opsade Sarajeva. "Srpske snage su držale glavni grad Bosne i Hercegovine opkoljenim od aprila 1992. do novembra 1995.", kaže radio M i dodaje da su pozicije oko grada zauzele ne samo snage bosanskih Srba, koji su se protivili priznavanju BiH kao nezavisne države, nego i dijelovi bivše Jugoslovenske narodne armije.

"Zatvoreno u kotlini, Sarajevo je bilo izloženo intenzivnom bombardovanju i snajperskoj vatri sa okolnih brda i planina, od čega je stradalo oko 10.000 gradjana, medju kojima 1.600 djece", kaže uz informaciju o presudi generalu Galiću radio Frans-enfo/France-info i navodi da je jedna granata 1992. "pretvorila u pepeo dva miliona knjiga Narodne biblioteke u Sarajevu".

Emitujući dokumentarne slike bombardovanja Sarajevo, TV LCI kaže: "Slike stanovnika jedne evropske prijestolnice pod opsadom šokirale su cijeli svijet. Evropski intelektualci su pokušavali da ukažu na činjenicu da je to zločin koji medjunarodna zajednica mora spriječiti pošto su, sve do opsade, zajedno i bez ikakvih sukoba živjeli jedni sa drugima i Bošnjaci-muslimani, i katolici Hrvati, i pravoslavni Srbi i Jevreji."

Pozivajući se na osvrt agencije Frans-pres/France-presse (AFP), radio Frans-enter/France-inter, kaže da ni proglašenje Sarajeva "zonom bezbjednosti UN" 6. maja 1993. nije zaštitilo gradjane. Baš u tom "periodu bezbjednosti" desio se masakr na Markalama kad je od jedne granate poginulo oko 60 Sarajlija".

Agencija AFP podsjeća da su u noći izmedju 29. i 30. avgusta 1995. počeli najzad prvi zračni udari medjunarodnih snaga na srpske snage u okolini Sarajeva i da je tek poslije njih uslijedio mirovni sporazum, potpisan u novembru te godine. Sarajevo je prije rata, prema podacima AFP, imalo 525 000 stanovnika, od kojih su 49,3% bili Bošnjaci, 29,95 procenata Srbi, a 6,6% Hrvati. Danas Sarajevo nema više od 300.000 stanovnika, kaže se u osvrtu AFP.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 173

PRESUDA POKAJNIKU: Kazna za propust – popust za priznanje i iskrenost
"DVIJE KAŠIKE LEŠEVA": Nevoljni svjedoci sa srebreničkih polja smrti
ŽALBENA RASPRAVA: Da li je Blaškić zapovedao na terenu - ili na papiru?
ARMIJA BiH I MUDŽAHEDINI: "Insajder" iz Sedme muslimanske brigade
ALO, ALO RADOVANE: Karadžićeva kolekcija presretnutih telefonskih razgovora