Mjesto na obali reke Jadar gdje su pripadnici snaga bosanskih Srba 13. jula 1995. streljali 16 Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebrenice

Prema optužnici protiv Ratka Mladića, pripadnici snaga bosanskih Srba su 13. jula 1995. na obali reke Jadar streljali 16 Bošnjaka zarobljenih nakon pada Srebrenice. Jedini preživeli pojavio se kao svedok optužbe na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba VRS, kako bi četvrti put pred Tribunalom opisao šta je preživeo dva dana nakon ulaska Mladićevih snaga u enklavu.

Uz mere zaštite lika i pod pseudonimom RM 314 svedok je potvrdio tačnost svojih prethodnih iskaza čiji je sažetak pročitala tužiteljica. On se 11. jula 1995. priključio koloni vojnika i civila koji su kroz šume pokušali da se probiju do teritorije pod kontrolom Armije BiH. Dva dana kasnije na području Konjević Polja zarobili su ga pripadnici policije bosanskih Srba. Bio je zatočen u nekoliko objekata da bi ga u poslednjem koji je opisao kao magacin, pretukli pripadnici VRS u maskirnim uniformama. Ti vojnici su ga zatim sa još 15 zarobljenika ukrcali u autobus i prebacili do reke Jadar, postrojili ih na obali i streljali. Svedok je pogođen u kuk i bacio se u reku koja ga je odnela nizvodno do mesta gde je uspeo da izađe na obalu i stigne do teritorije pod kontrolom Armije BiH. Posledice od zadobijene "prostrelne rane u predelu slabina" oseća i danas.

Mladićev branilac Dragan Ivetić je u unakrsnom ispitivanju ukazivao na medicinsku dokumentaciju iz garnizonske ambulante u Tuzli gde je svedok primljen u julu 1995. U prijemnom i otpusnom listu navodi se naime da je njegova rana posledica eksplozije granate a ne ispaljenog metka kako tvrdi svedok. Budući da su lekarski nalazi napisani na latinskom jeziku predsedavajući sudija pitao je svedoka da li mu je iko objasnio pomenutu dijagnozu. Svedok je odgovorio da nije, potvrđujući da je rana koju je zadobio nesumnjivo prostrelna.

Odbrana je takođe ukazivala na njegov iskaz da je 31. jula 1995. godine u Tuzli dao izjavu "pod prisilom" od strane "bezbednjaka Armije BiH". Svedok je potvrdio da je mu je čovek po imenu Smajo Elezović tražio da izjavi kako je bio "izveden na streljanje u Karakaju", te da se zbog toga s njim sukobio ali je bio prinuđen da ipak to napiše u izjavi. Opisao je takođe da je među prvim preživelim masakra u Srebrenici stigao na teritoriju pod kontrolom Armije BiH te da su ga sa svih strana saletali da da izjavu. Nisu je svi, tvrdi svedok, tačno i preneli.

Dijeljenje sadržaja

TV Tribunal 585

2013-05-10

PRIZNANJE I PORICANJE: Preterano možda, namerno nikako
HOLANĐANI I SREBRENICA: Pogrešne procjene i veliki strah
PREŽIVJELI: Svjedok sa orahovačkog polja smrti