Odbrana Ratka Mladića u unakrsnom ispitivanju bivšeg načelnika štaba UNPROFOR Kornelisa Nikolaja nastojala dokazati da UNPROFOR u ljeto 1995. godine nije bio neutralna snaga, već da se "stavio na stranu" Armije BiH i tako, zajedno sa NATO, postao "strana u sukobu" u Bosni i Hercegovini

Odbrana Ratka Mladića je u unakrsnom ispitivanju holandskog generala Kornelisa Nikolaja/Cornelis Nicolai nastojala dokazati da UNPROFOR u ljeto 1995. godine nije bio neutralan, već da se "stavio na stranu" Armije BiH i tako, zajedno sa NATO, postao "strana u sukobu" u Bosni i Hercegovini.

Mladićev branilac Dragan Ivetić se prvo pozvao na naređenje Holandskom bataljonu iz jula 1995. godine da zauzme "blokadne položaje" na jugu srebreničke enklave i suprotstavi se prodoru srpskih snaga. Sukob sa srpskim snagama je, po braniocu, trebao da posluži UNPROFOR kao "izgovor" za pozivanje bliske zračne podrške avijacije NATO.

Po Nikolaju, radilo se o "povlačenju crte" do koje su srpske snage mogle ići. Razmještanjem snaga na jugu enklave UNPROFOR je, prema svjedoku, želio poručiti srpskim snagama da će – ukoliko pređu tu crtu – neminovno doći do zračnih udara po njihovim položajima.

Ivetić je, pak, sugerisao da se UNPROFOR "stavio na stranu" Armije BiH jer joj je dozvolio da razmjesti svoje snage uz položaje Holandskog bataljona, kako bi se "rame uz rame" borili protiv VRS. Nikolaj je to negirao, iako je dozvolio mogućnost da je to možda moglo navesti srpsku stranu na pomisao da se UNPROFOR stavio na stranu protivnika.

Na pristrasnost UNPRFOR, po Ivetiću, ukazuje i činjenica da je Armiji BiH u Srebrenici 10. jula 1995. dozvoljeno da koristi teško naoružanje iz sabirnih punktova. Po svjedoku, međutim, u tom času ništa drugo nije moglo biti razumnije s obzirom da je VRS već danima napadala enklavu iz svih raspoloživih sredstava, uključujući i tešku artiljeriju.

Ivetić je, dalje, sugerisao da se komanda UNPROFOR u maju 1995. odlučila za zračne udare protiv Srba iako su obje strane kršile rezolucije Vijeća sigurnosti UN. Nikolaj je, međutim, ukazao da je u tom slučaju VRS uzela teško naoružanje sa sabirnih punktova i da je do zračnih udara došlo tek pošto je srpska strana odbila zahtjeve da vrati uzeta artiljerijska oruđa.

Ivetić je ukazao i na ocjenu generala Ruperta Smita/Smith da zračni udari iz maja 1995. godine nisu postigli cilj, da je UNPROFOR "vrlo blizu" toga da postane saradnik bosanske vlade i da "gotovo više nije nepristrasan". General Smit je, prema svjedoku, upozorio da je upotrebom sile "pređena granica" i da bi se to moglo tumačiti kao da je UNPROFOR stao na jednu stranu.

Odbrana je, na kraju, emitovala snimak ruskog pukovnika Andreja Demurenka koji objašnjava zašto, po njegovom mišljenju, granata koja je prouzrokovala masakr na Markalama 28. avgusta 1995. godine nije ispaljena sa srpskih položaja. Nikolaj se nije želio upuštati u komentarisanje tehničkih detalja te Demurenkove istrage ali je primijetio da je ruski pukovnik obišao samo nekoliko lokacija na pravcu iz kojeg je granata ispaljena, što ga je navelo da automatski posumnja u rezultate njegove istrage.

Suđenje Ratku Mladiću se nastavlja u utorak, 7. maja.

Dijeljenje sadržaja