Džemal Bećirević, koji svedoči o dogadjajima u Bratuncu i regionu Srebrenice 1992. i 1993. godine, treći je svedok ove sedmice kojeg je optuženi Slobodan Milošević optužio za ratne zločine protiv srpskog stanovništva u istočnoj Bosni


Slobodan Milošević smatra da proces koji se protiv njega vodi u Haškom tribunalu "zaoštrava medjunacionalne odnose i podstiče mržnju u Bosni i Hercegovini". Takav zaključak Milošević izvlači iz činjenice da se većina dosadašnjih svedoka optužbe, koji su govorili o zločinima u istočnoj Bosni, pred sudom pojavila sa zaštićenim identitetom i likom. A to, kako je ironično primetio optuženi, "govori o idiličnosti odnosa koji vladaju u Bosni", sedam godina po okončanju rata.

Milošević nije u pravu utoliko što zaštitne mere ovim svedocima nisu odobrene samo zato što bi, možda, mogli da budu ugroženi zbog svedočenja na njegovom sudjenju, već i zato što će - kao očevici ili preživele žrtve zločina u Zvorniku, Bijeljini, Bratuncu ili Čelopeku - najverovatnije svedočiti na još nekim sudjenjima u Haškom tribunalu, u predmetu protiv Vojislava Šešelja ili u slučaju Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića. Razumljivo je, otuda, što Tribunal nastoji da ih zaštiti od onih koji bi mogli da imaju interes da ih "ućutkaju", odnosno spreče njihova svedočenja.

Iz Haga je, naravno, nemoguće proceniti da li je Milošević u pravu kada kaže da njegovo sudjenje "podstiče mržnju u BiH", ali se može primetiti da optuženi svesrdno radi na tome. Još na početku sudjenje se moglo primetiti da je jedan od Miloševićevih ciljeva da zaustavi proces približavanja izmedju Srbije i njenih suseda, tako što će oživeti svoje stare teze o "povampirenom ustaštvu" i "pomahnitalom islamskom fundamentalizmu" kao jedinim krivcima za rat i ratne zločine, i Srbiji i Srbima kao jedinim žrtvama rata i zločina.

Takva Miloševićeva strategija došla je do izražaja i danas, u unakrsnom ispitivanju svedoka Džemala Bećirevića, koji je uoči rata bio sekretar za narodnu odbranu u Bratuncu, u istočnoj Bosni. Milošević ga je, u jednom trenutku, optužio za "opstrukciju mobilizacije" koju je u vreme rata u Hrvatskoj vršila JNA, sa ciljem da - kako je rekao - "pomogne povampirenom ustaštvu uz čiju je pomoć, u II svetskom ratu, ostvarena muslimanska većina u Bratuncu, tako što je nad Srbima izvršen genocid."

"Ja ne znam o čemu on ovde govori" - rekao je Bećirević, obraćajući se sudijama.

Bećirević je, inače, treći prošlonedeljni svedok kojeg je Slobodan Milošević optužio za ratne zločine nad Srbima, pozivajući se na dokumente Državne komisije SRJ za ratne zločine i genocid ili krivične prijave koje su, kako je rekao, "podneli državni organi BiH, verovatno Republike Srpske". Pre Bećirevića, Milošević je optužio Dževada Gušića, bivšeg predsednika SDA iz Bratunca, kao i zaštićenog svedoka B-1070, takodje iz Bratunca, koji je svedočio o masakru izvršenom sredinom maja 1992. nad bošnjačkim muškarcima zatvorenim u fiskulturnoj sali Osnovne škole "Vuk Karadžić". Svi su, sa indignacijom, odbili Miloševićeve optužbe, tvrdeći da u njima nema "ni trunke istine".

Sudjenje Slobodanu Miloševiću se prekida na nedelju dana kako bi se optuženi odmorio i pripremio za nastavak, planiran za ponedeljak 19. maja.

Dijeljenje sadržaja