Tužilaštvo tvrdi da su naredbe i dopisi o nezakonitostima u radu policije u RS tokom 1992. godine bile samo "fasada", ali da nije bilo očekivanja da će biti primenjene. Bivši načelnik dobojske policije kaže da je takav stav tužilaštva "uvreda" kojom se tvrdi da je "jedno radio, drugo pisao a treće mislio"

Bivši načelnik dobojskog Centra službi bezbednosti (CSB) Andrija Bjelošević, vratio se u sudnicu nakon što su 21. aprila njegovo ispitivanje završili branioci prvog ministra policije Miće Stanišića i Stojana Župljanina, bivšeg načelnika CSB Banja Luka. U međuvremenu, Bjelošević je pronašao i dostavio Tribunalu svoje ratne dnevnike, te ga je ponovo unakrsno ispitivao Župljaninov branilac.

Branilac je pokušao da ospori tezu optužbe da je Župljanin uticao na oslobađanje pripadnika kriminalne grupe "Miće" iz Doboja, koji su tokom leta 1992. godine ubili oko 40 nesrba u Tesliću. Njih je uhapsila specijalna policija iz Banjaluke a Župljanin, tvrdi branilac, nakon što je potpisao krivičnu prijavu "nije imao nikakve veze" sa daljim postupkom protiv njih.

Pripadnici "Mića" bili su najpre zatvoreni u Banjaluci, pa su ubrzo prebačeni u zatvor u Doboju. Advokat Dragan Krgović predočio je dopis CSB Doboj kojim se traži prebacivanje "Mića" iz Banjaluke. Na dopisu je otkucano Bjeloševićevo ime, a potpisao ga je njegov pomoćnik Milan Savić. Upravo taj dopis je "uneo zabunu i doprineo pričama" da je on lično poslao "Miće" u Teslić i tražio njihovo oslobađanje, kaže Bjelošević.

Pripadnicima grupe "Miće" je rešenjem Osnovnog suda u Doboju sa kojim se saglasio i opštinski tužilac krajem jula '92. ukinut pritvor. Dodatno, vojna komanda je sudu uputila dopis u kojem kažu da će "Miće" uključiti u borbena dejstva, te da bi eventualni postupak protiv njih trebalo nastaviti kasnije. Svedok se složio da to govori da Župljanin nije uticao na oslobađanje "Mića", što je, tvrdi, i sam optuženi izjavio na jednom sastanku.

U unakrsnom ispitivanju tužiteljica je ukazala da u Bjeloševićevim dnevnicima, koji pokrivaju period od maja 1991. do januara 1993. godine, nedostaju beleške od aprila do jula '92. Svedok je objasnio da ga je u tom periodu Krizni štab "izopštio", a sve bezbednosne strukture su stavljene pod komandu lokalne stanice policije. Sam je, tvrdi, tada bio najviše angažovan u vojsci. Tužiteljica Džoana/Joanna Korner je sugerisala da se Bjelošević "rešio" beleški koje bi mogle da ukazuju da je "bio umešan ili imao saznanja o zločinima" u Doboju, ali je svedok na to uvređeno odgovorio: "Taman posla".

Tužiteljica je iznela i tvrdnju da svedokove naredbe u kojima traži da se reši problem regrutovanja pripadnika rezervne policije sa krivičnim dosijeima, kao i slične naredbe koje je slao ministar unutrašnjih poslova Mićo Stanišić, nisu ništa drugo do "fasada", pošto se od svedoka i njemu podređenih "nije očekivalo da ih primenjuju, niti je on imao nameru da sprovodi te naredbe". Takve naredbe su, po njoj, služile samo kao "odstupnica" u slučaju da ih neko optuži za počinjene zločine. Bjelošević je to nazvao "uvredom", prebacujući tužiteljici da tvrdi kako je on "jedno radio, drugo pisao a treće mislio".

Iskaz Andrije Bjeloševića nastavlja se sutra.

Dijeljenje sadržaja