"Ako vjerujete da su hiljade smrti u Prijedoru rezultat nasumičnih ubistava, onda oslobodite dr Stakića" - rekao je tužitelj Nikolas Kumdjan, pobijajući navode završnih riječi odbrane bivšeg predsjednika Kriznog štaba Prijedor - Posljednu riječ na sudjenju imao je optuženi Milomir Stakić


"U Prijedoru je za samo 75 dana u proljeće i ljeto 92. počinjeno na hiljade ubistava. Hiljade ljudi je zatočeno u logorima ili protjerano iz svojih domova. To nisu pojedinačni incidenti, kako to predstavlja odbrana, već je to bila organizirana kampanja zločina koju su provodile vojska i policija uz koordinaciju civilnih vlasti opštine", rekao je tužitelj Nikolas Kumdjian/Nicholas Koumijan u pobijanju navoda iznesenih u završnoj riječi odbrane.

"Ne osporavamo da su se u Prijedoru desili zločini, ali za te zločine odgovorne su vojne i policijske strukture. Dr Stakić je bio predstavnik civilnih vlasti i nije imao nikakvog utjecaja na vojsku i policiju, nije mogao spriječiti zločine ni kazniti počinitelje", odgovorio je Džon/John Ostojić, jedan od Stakićevih branitelja.

U završnoj riječi, odbrana je tvrdila da dr Stakić nije imao utjecaja na formiranje prijedorskih logora Omarska, Keraterm i Trnopolje i da su njima upravljali vojska i policija, bez kontrole civilnih vlasti. Tužiteljstvo je, medjutim, u pobijanju tih navoda naglasilo da je "dr Stakić znao za logore, i da je nekoliko puta i javno iznosio podatke o broju ljudi koji su prošli kroz logore", te da postoje podaci da nijedan zatočenik nije mogao napustiti logor Trnopolje bez odobrenja Kriznog štaba. "Krizni štab znao je za postojanje logora i oni su funkcionirali uz logističku pomoć kriznog štaba, koja je pružana i vojsci", rekao je tužitelj.

Iako je odbrana tvrdila da civilne vlasti, na čelu sa dr Stakićem, nisu imale kontrolu nad policijom - prvenstveno zbog samovolje tadašnjeg načelnika policije Sime Drljače - tužiteljstvo tvrdi da je veza postojala. "Krizni štab je znao i za uspostavljanje 'interventnog voda' prijedorske policije, čiji su pripadnici počinili mnoge zločine u logoru Keraterm. "Nakon masakra na Korićanskim stijenama, ni jedan policajac nije uhapšen ni procesuiran", istakao je tužitelj.

Na tvrdnje odbrane da su "prijedorske zločine počinile srpske izbjeglice i pijani vojnici van kontrole", tužiteljstvo je odgovorilo pitanjem: "Da li se hiljade smrti u Prijedoru za samo 75 dana mogu smatrati djelom pijanih vojnika?"

Odbrana takodjer osporava učešće Stakića u "zajedničkom zločinačkom poduhvatu" sa ciljem da se djelimično ili u cijelosti uništi jedna nacionalna i vjerska zajednica, što se kvalificira kao najteži zločin - genocid.

Govoreći o dokazima o genocidu u Prijedoru, tužitelj je isticao "da je utvrdjeno da je postojala namjera da se uništi cijela zajednica, tako da su ljudi jednostavno 'nestajali'..." Tužitelj, takodjer, smatra dokazanim da je Stakić učestvovao u tome kao i da "nikada nije izrazio sućut i žaljenje zbog svega što se desilo".

Na samom kraju sudjenja, sudskom vijeću se - na poziv predsjedavajućeg sudije Volfganga Šomburga/Wolfgang Schomburg - kratko obratio i sam dr Stakić. Izrazio je žaljenje zbog svega što se desilo gradjanima Prijedora i rekao: "Rat se desio i zločini su počinjeni. Cilj mene i moje odbrane nije bio da negiramo te zločine, već da dokažemo da nisam u njima učestvovao niti sam, 'planirao, poticao i zdušno pomagao zločine', kako tvrdi optužba." Stakić je ponovio osnovnu tezu svoje odbrane da nije imao nikakve mogućnosti da utiče na ljude koji su počinili zločine i da nije imao načina da ih spriječi ili kazni. Za neke od prijedorskih zločina, rekao je, "prvi put je čuo ovdje, u sudnici".

Predsjedavajući sudija je najavio da će vijeće nastojati da presudu donese do kraja jula ove godine. (kraj)

Dijeljenje sadržaja