Sudija Volfgang Šomburg, predsjedavajući Pretresnog vijeća na suđenju u predmetu "Prijedor", u dva maha je u posljednjih deset dana apelovao na zastupnike tužbe i odbrane "da se slože oko nekih činjenica"


Njemačkom sudiji Volfgangu Šomburgu (Wolfgang Schomburg) se, izgleda, žuri da što prije zaključi suđenje doktoru Milomiru Stakiću, optuženom za genocid u Prijedoru. Dva puta je, u posljednjih desetak dana, javno apelovao na odbranu i optužbu da pokušaju da se nagode o spornim činjenicama o kojima se na suđenju raspravlja: "Mislim da je sazrelo vrijeme da vidimo da li se strane mogu složiti oko nekih činjenica, kako bismo izbjegli nepotrebno vođenje bitke koja se oteže u nedogled" - sugerisao je odbrani i optužbi sudija Šomburg.

Kao bivšeg predsjednika Kriznog štaba Prijedora, optužnica tereti Stakića za formiranje i upravljanje logorima Trnopolje, Keraterm i Omarska, zatim za progone i deportacije nesrpskog stanovništva, 20 masovnih ubistava, rušenja i paljenja privatne imovine, kao i vjerskih i objekata kulture. Odbrana nastoji da dokaže da, bez obzira na funkciju koju je imao, Stakić nije izdavao naređenja niti ima ikakvu direktnu naredbodavnu odgovornost ni za jedan od navedenih zločina.

Predsjedavajući sudija Šomburg nagovještava da će se, po završetku dokaznog postupka optužbe krajem septembra, otvoriti "duboka diskusija" o tome da li je dokazana Stakićeva veza sa "zločinima koji su počinjeni na predmetnoj teritoriji". Ističući da u takvoj diskusiji treba ustanoviti postoji li "konkretna krivična odgovornost doktora Stakića", sudija Šomburg kaže: "Treba da prodiskutujemo o faktičkim i pravnim pitanjima koja se tiču genocida, to jest svjesne namjere koja je implicitna tom krivičnom djelu, koja je njen suštinski dio". Da bi optužba za genocid opstala, tužilaštvo mora da dokaže da je Stakić djelovao sa "namjerom" da određene etničke grupe "u cjelosti ili dijelom... uništi kao takve."

U zaključku svog apela stranama da se dogovore, sudija Šomburg je pozvao samog doktora Stakića da se iskaže, da govori o tome kako je i zašto kao ljekar odlučio da se bavi politikom, da li žali zbog ishoda tadašnje politike u tom području i zašto je, na kraju, napustio Prijedor. Kao pozitivnu činjenicu naveo je da je optuženi zatražio od svojih branilaca da odustanu od unakrsnog ispitivanja jednog svjedoka, imajući u vidu teške patnje koje je taj svjedok preživio u ljeto 1992. godine. "To je već uzeto u obzir i uneseno u spis kao adekvatan primjer saradnje od strane doktora Stakića," rekao je sudija Šomburg.

"Na osnovu svega što smo čuli od početka procesa 16. aprila postoji mogućnost da se premosti jaz između očekivanja odbrane i zahtjeva tužilaštva," rekao je sudija Šomburg. Upućujući apel da se dogovore, sudija Šomburg nije zahtijevao ni od tužilaca ni od zastupnika odbrane da se sada izjasne. Možda će to oni učiniti 23. i 25. septembra, na zasjedanjima, na kojima će se, kako je rekao sudija Šomburg, "baviti donošenjem odluka".

"Nagodba" koju ima u vidu sudija Šomburg bi, po svemu sudeći, uključila Stakićevo priznanje krivice za većinu djela koja mu se pripisuju, u zamjenu za tužiočevo odustajanje od najteže optužbe - za genocid. Između strana je, kako saznajemo, bilo nekih razgovora na tu temu, ali je jaz između "očekivanja odbrane i zahtjeva tužilaštva" i dalje veoma veliki, tako da "nagodba" za koju apeluje Šomburg nije na vidiku.

Dijeljenje sadržaja