Šta su, po dr Srđi Trifkoviću, vještaku odbrane dr Milomira Stakića i bivšem političkom savjetniku Radovana Karadžića, Biljane Plavšić i Vojislava Koštunice, bili uzroci rata u BiH


Bosansko-hercegovačka kriza "odigrala se 10 godina prerano" - smatra dr Srdja Trifković, vještak odbrane dr Milomira Stakića. Naime, tvrdi on, svjetska javnost je 1991. i 1992. bila "ubijeđena da bošnjačka nacionalna stranka SDA, na čelu sa Alijom Izetbegovićem, želi riješiti nacionalni sukob mirnim putem. Prva upozorenja o "prijetnji muslimanskog ekstremizma" smatrana su "paranojom i srpskom propagandom". Danas, međutim, nakon 11. septembra 2001, ni jedan "ekstremista, kakav je Izetbegović, ne bi se mogao predstaviti kao multietnički demokrat" jer je "zavjera muslimanskih ekstremista sada vidljiva cijelom svijetu".

Ovako je istoričar dr Srdja Trifković, svjedočeći u odbranu dr Milomira Stakića, optuženog za genocid počinjen 1992. nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom opštine Prijedor, rezimirao svoju teoriju o uzrocima sukoba u Bosni i Hercegovini.

Dr Trifković je predstavljen kao "ekspert za istočnoevropsku i balkansku politiku" i direktor "Centra za međunarodne odnose" pri konzervativnom Rokford/Rockford Institutu kod Čikaga/Chicago. Bio je politički savjetnik Radovana Karadjića i Biljane Plavšić, a donedavno i posljednjeg predsjednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice. Odbrana Milomira Stakića pozvala ga je, kao istoričara, da pripremi izvještaj o događajima u BiH i opštini Prijedor 1991. i 1992. te da svjedoči o političkom kontekstu u kojem su se oni odigrali.

Kao glavni uzrok sukoba u BiH dr Trifković je naveo težnju Alije Izetbegovića da republiku izdvoji iz nekadašnje Jugoslavije kao "jedinstvenu i centraliziranu državu", koju je, kako tvrdi, nastojao "pridružiti zajednici islamskih naroda". Taj potez je, smatra Trifković, pojačao "nepovjerenje kod ne-Muslimana". Srbi su htjeli ostati u Jugoslaviji, dok je Izetbegović bio spreman "žrtvovati mir zbog nezavisnosti, ali ne i nezavisnost radi mira". Trifković tvrdi da su se Bošnjaci pripremali za oružani sukob još u martu 1991., četiri mjeseca prije nego što je počeo rat u Hrvatskoj.

Predstavnici bosanskih Srba, rekao je svjedok, "nastojali su izbjeći oružani sukob", pa su u martu 1992. prihvatili Deklaraciju o principima novog ustavnog uredenja BiH kao nezavisne kantonalne države, poznatu pod nazivom "Kutiljerov plan". Taj plan je, tvrdi svjedok, "upropastila" Medjunarodna zajednica jer je priznala nezavisnost BiH prije nego što su sve strane potpisale plan. "Izetbegović je tada odustao od potpisivanja Kutiljerovog plana. Da su sve tri strane potpisale, konačni rezultat bi bio sličan Dejtonskom sporazumu i BiH bi bila pošteđena četiri i po godine rata i krvoprolića", tvrdi svjedok.

Formiranje Republike Srpske, kako je objasnio, bilo je reakcija na odcjepljenje BiH. "Srpski poslanici su htjeli preduhitriti medjunarodno priznavanje pa su, istina, posegnuli za protivustavnim sredstvima", no svjedok smatra da se stvaranje RS mora gledati u kontekstu događaja koji su mu prethodili i "povrijedili ustavna prava srpskog naroda u BiH".

Trifković tvrdi da je prvih dana "višestranačkog preporoda" u BiH, kada su "posvuda vladali nedostatak tolerancije i demonizacija suprotnih nacionalnih grupa", bivši predsjednik skupštine opštine Prijedor, dr Milomir Stakić, propagirao "socijalni preporod i medjunacionalno pomirenje". Svjedok se prisjetio Stakićevog govora na političkom skupu u Prijedoru, u novembru 1991., koji je, kako tvrdi, "bio oda jugoslavenskoj ideji zajedništva". Stakić je u svojim govorima "izražavao jugonostalgiju iako je svakom političkom realisti bilo jasno da je takva ideja osuđena na propast" tvrdio je svjedok.

Svjedočenje Srdje Trifkovića se nastavlja.

Dijeljenje sadržaja