Glavna tužiteljica Karla Del Ponte predložila da se njemu, Draganu Obrenoviću i Draganu Jokiću sudi zajedno u okviru optužnice "Srebrenica"


"U periodu od 11. jula do. 1. novembra 1995. godine u namjeri da unište dio bosansko-muslimanskog naroda kao nacionalne, etničke i vjerske grupe, Radislav Krstić i Vidoje Blagojević su ubijali pripadnike te grupe i nanosili im teške tjelesne i duševne povrede," jedna je od ključnih rečenica koju je optuženi Blagojević mogao čuti danas prilikom svog prvog pojavljivanja pred sudijom Haškog tribunala.

U obrazloženju te tačke optužbe kaže se da je u tom periodu bivši pukovnik Vojske Republike Srpske (VRS) Vidoje Blagojević, zajedno sa generalom te vojske Radislavom Krstićem, "planirao, podsticao, naređivao i pomagao da se izvrši plansko i organizovano masovno pogubljenje hiljada zarobljenih muškaraca, bosanskih Muslimana, na različitim mjestima zaštićene zone Srebrenica". Kao mjesta masakra i pogubljenja navedeni su okolina baze Ujedinjenih nacija u Potočarima, skladište u selu Kravica, razne lokacije u Bratuncu, pašnjak kod Tišće, okolina Orahovca, petkovačka brana, cesta u Cerskoj dolini, škola i dom kulture u Pilici, Vojna ekonomija Branjevo i okolina Kozluka.

U optužnici se za Vidoja Blagojevića kaže i da je "učestvovao u organizovanoj i širokoj akciji prikrivanja i zataškavanja tih ubijanja, zakopavanjem tijela žrtava na osamljenim mjestima širom tog područja". Kad je postalo jasno da međunarodna zajednica zna za pogubljenja u "zaštićenoj zoni" Srebrenica, Radislav Krstić, Vidoje Blagojević i jedinice pod njihovom komandom pokušali su da prikriju razmjere masakra, iskopavajući tijela iz prvobitnih masovnih grobnica i prebacujući ih u druge na skrovitim mjestima.

Osim što su između 11. i 18. jula 1995. na raznim gubilištima na teritoriji pod kontrolom Drinskog korpusa pobile hiljade bosanskih Muslimana, muškaraca, "snage VRS, kojima su komandovali Ratko Mladić, Radislav Krstić i Vidoje Blagojević, su iz srebreničke enklave istjerale najveći dio preostalog muslimanskog stanovništva, to jest žene, djecu i starce". Na taj način su praktično eliminisale svako prisustvo bosanskih Muslimana na tom području, čime je - kako se ističe u uvodnom dijelu optužnice - nastavljena kampanja etničkog čišćenja započeta u proljeće 1992. godine.

Učestvujući u svemu tome, Vidoje Blagojević je, piše u optužnici, počinio genocid. U vezi s tom tačkom, on je optužen i za istrebljenje, ubistva, progone, deportaciju i nečovječne postupke. Sva ta djela potpadaju pod kvalifikacije zločina protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Iza svake od osam tačaka optužnice bivši komandant Bratunačke brigade, koji je operisao na teritoriji sjeverno, istočno i južno od Srebrenice, i direktno učestvovao u zauzimanju "zaštićene zone" i u svim zbivanjima poslije toga je odgovarao: "Nisam kriv".

Poslije izjašnjavanja, glavna tužiteljica Haškog tribunala Karla (Carla) Del Ponte je najavila da će predložiti da se u okviru optužnice "Srebrenica" Vidoju Blagojeviću, Draganu Obrenoviću i Draganu Jokiću, koji se juče predao tribunalu, sudi zajedno i u isto vrijeme.

Dževad Sabljaković

Dijeljenje sadržaja