Priznanje krivnje kao i poslijeratna podrška Daytonu bili su važne olakšavajući okolnosti za bivšu predsjednicu Republike Srpske.

Odluka Biljane Plavšić da prizna krivnju kao i njena podrška Daytonskom sporazumu nakon sukoba u Bosni i Hercegovini bitno su utjecali na visinu kazne koju joj je danas odmjerilo Raspravno vijeće, osudjujući bivšu predsjednicu Republike Srpske na 11 godina zatvora.

Premda je istaknulo da se radi o "krajnje teškom zločinu" i da ni jedna kazna "ne može izreći užas svega što se dogodilo" u Bosni i Hercegovini, Vijeće je zaključilo da ne može zanemariti nekoliko važnih olakšavajućih okolnosti pri odmjeravanju kazne.

Velika težina je dana utjecaju koji bi njeno potvrdno izjašnjavanje o krivnji moglo imati za proces pomirenja u Bosni i Hercegovini, ali i cijeloj bivšoj Jugoslaviji. "Priznanje i potpuno razotkrivanje teških zločina veoma su važni za utvrdjivaje istine o tim zločinima. To će, uz prihvaćanje odgovornosti za počinjena zla, pospješiti pomirenje u Bosni i Hercegodini, kao i u cijelom tom regionu", zaključilo je Vijeće. Kako je podsjetio predsjedavajući sudac Richard May/Ričard Mej, Plavšićeva je prošle godine, kad je podnijela zahtjev za promjenu izjašnjenja o krivnju, i sama navela kako je priznanje zločina počinjenih tokom rata u BiH "neophodan korak prema miru i pomirenju" i izrazila nadu da će njeno prihvaćanje odgovornosti "pomoći njenom narodu da se pomiri sa svojim susjedima".

Druga bitna olakšavajuća okolnost za Biljanu Plavšić je uvjerenje Vijeća da je "Plavšić odigrala bitnu ulogu u prihvaćanju i provodjenju Daytonskog sporazuma" i da je "time dala znatan doprinos miru u regiji". O nastojanjima Plavšićeve da nakon rata, "uz veliki lični rizik", smijeni s dužnosti funkcionere koji su opstruirali Dayton pred Tribunalom su svjedočili Madeleine Albright/Medlin Olbrajt, Carl Bildt/Karl Bilt, Robert Frowick/Frovik i drugi "svjedoci od velikog medjunarodnog ugleda", kako navodi Vijeće. Ti iskazi, smatra Vijeće, daju dodatno težinu njenom priznanju krivnje.

Suci su uvažili kajanje koje je Plavšićeva izrazila u svojoj izjavi pred Vijećem kao i činjenicu da se dobrovoljno predala Tribunalu. Premda životnu dob optužene - 72 godine - nije smatralo ključnim faktorom za ublažavanje kazne, Vijeće je ipak uzelo u obzir da "u starijoj dobi slabi fizičko zdravlje" te da joj "ne preostaje mnogo kvalitetnog života nakon puštanja na slobodu".

Vijeće zaključuje da je - dosudivši kaznu od 11 godina zatvora – pridalo "dužnu težinu" kako spomenutim olakšavajućim faktorima tako i činjenici da je Biljana Plavšić sudjelovala u zločinu "najveće težine".

Dijeljenje sadržaja