EU i dalje ocjenjuje da je politički pritisak na Zagreb, zatim na Beograd i Banja Luku dovoljan - Eventualne strože mjere "nisu na horizontu", kaže izvor SENSE nakon obraćanja čelnika Haškog tribunala Savjetu bezbjednosti UN

Sankcije prema SR Jugoslaviji, a ni prema Hrvatskoj, još nisu "na horizontu", rekao je briselski diplomatski izvor redakciji SENSE. Niti nakon najave predsjedavajućeg ambasadora Kameruna Martina Belinge Eboutoua/Eboutu, čija je zemlja na čelu Savjeta bezbjednosti/Vijeća sigurnosti ovaj mjesec, o tome da se uskoro može očekivati "brza i odlučna reakcija" SB/VS ukoliko ne dođe do "značajne promene kursa" država koje su optužene za neizvršavanje svojih obaveza prema Tribunalu u Hagu, EU "za sad" ne misli krenuti tragom "konkretnih sankcija", saznaje SENSE.

"Adekvatnije je reći da je po srijedi politički pritisak, s tim se misli i nastaviti. Ali, riječ sankcije je prejaka," rekao je ovaj diplomat.

"Što se tiče SR Jugoslavije, mišljenje Savjeta bezbjednosti UN bit će joj prepreka za primanje u Savjet Evrope. Što se tiče Hrvatske, ona je već iskusila, sa strane Velike Britanije, zastoj u ratifikaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju. Ali, trgovinske sankcije, na primjer, ne razmatramo."

U kraćem razgovoru, diplomat zadužen za Balkan rekao je da je istina da je način na koji EU daje na znanje svoj stav prema posljedici nedovoljne suradnje zemalja s Tribunalom u Haagu/Hag, "prilično kriptičan", ali da se, kako se "izvršavanje obaveza oteže", diplomatski jezik poštrava. Ipak, Unija zasad ne razmatra sankcije niti prema SR Jugoslaviji, koju su predstavnici Haškog Tribunala, Claude Jorda/Klod Žorda i Carla/Karla del Ponte, pred SB UN najoštrije osudili zbog nesuradnje, kao niti prema Hrvatskoj, koja je dobila slabiji prigovor, ali u istom tonu. Naš sugovornik nije mogao ništa reći kako će se EU postaviti prema Banja Luci, odnosno hoće li se neke evenutalne mjere odraziti samo na Republiku Srpsku ili, zbog nje, na cijelu BiH. Ali, čak ni kod RS teško da bi se EU odlučila na neku drugu formu kažnjavanja osim političkog pritiska, mišljenje je ovog evropskog diplomata specijaliziranog za region.

Dok je s jedne strane apsolutno neupitno da je suradnja s Tribunalom neprikosnoveni politički prioritet, Unija ne želi "prejako stegnuti" vlade u Zagrebu i u Beogradu. Moglo bi doći do prevelike političke destabilizacije, a alternativa, ako padnu ove vlade, mogla bi po stabilnost regiona biti samo mnogo gora, potvrdio je ovaj izvor. Jače sankcije ne bi donijele veću stabilnost, procjenjuje se. "Međutim", rekao je, "mi zaista i mislimo da će politički pritisak biti posve dovoljan. U svakom slučaju, sigurni smo da će politički pritisak pomoći Račanovoj vladi da izvrši svoju obavezu. "

Jedan drugi diplomat, iz zemlje članice EU, potvrdio je ove navode, također rekavši da se u Eu za sad razmišlja samo o "politčkim pritiscima". On je ipak dodao, da, ako se situacija ne popravi, i ako se vlade ne "trgnu", nitko ne može garantirati što će biti dalje. "Mišljenje Savjeta bezbjednosti morat će se reflektirati i u našoj politici i zaključima ministara vanjskih poslova. Sad je samo pitanje kako da odmjerimo poruku: S jedne strane, zemlje moramo uvjeriti da je nesuradnja ili nedovoljna suradnja s Haagom prepreka koju neće moći preći, a da istodobno, ne ugrozimo Proces stabilizacije i pridruženja ", rekao je ovaj diplomata u razgovoru za SENSE.

Ines Sabalić

Dijeljenje sadržaja