Zvonko Vidović, bivši pripadnik krim-službe vojne policije HVO u Mostaru kaže da su slučajevi pljačke i istjerivanja Muslimana iz stanova, kao i njihovo protjerivanje u istočni dio Mostara bili "izolovani incidenti", a ne realizacija plana etničkog čišćenja zapadnog Mostara, kao što to tvrdi tužilac


Odbrana Valentina Ćorića je u nastavku svog dokaznog postupka ispitala Zvonka Vidovića, bivšeg pripadnika krim-službe vojne policije HVO u Mostaru čija je osnovna zadaća, kako je danas precizirao, bila otkrivanje i procesuiranje počinilaca krivičnih djela.

Vidović je u glavnom iskazu naveo da je krim-služba vojne policije u Mostaru djelovala najprije u sklopu Treće, a od ljeta 1993. godine u sklopu Pete bojne vojne policije HVO koje su, po njegovim riječima, bile odgovorne zapovjedniku Operativne zone HVO Jugoistočna Hercegovina.

Svjedok je između ostalog rekao da je Mostar bio "ratna zona" u kojoj je nakon sukoba sa srpskim snagama u ljeto 1992. godine vladalo stanje "ni rata ni mira". Eskalacijom sukoba između HVO i Armije BiH u maju 1993. godine Mostar se ponovo pretvorio u ratnu zonu koja je bila pretrpana izbjeglicama i vojskom.

Osim toga, po riječima svjedoka, bilo je teško razlikovati civile od vojnika pošto su svi muškarci u Mostaru, "a nerijetko i žene", nosili vojne uniforme - neki zato što su bili u aktivnoj vojnoj službi, a drugi, kako je objasnio, "da bi sakrili da nisu u vojsci", što je dodatno otežavalo rad pripadnika krim-službe.

Ćorićeva odbrana je ukazala na više kaznenih prijava protiv počinioca različitih krivičnih djela, od obijanja, pljačke i zauzimanja stanova do silovanja i ubojstava. Ukazano je i na nekoliko kaznenih prijava protiv pojedinih pripadnika Kažnjeničke bojne za koju optuženi Slobodan Praljak i Milivoj Petković tvrde da nije bila u njihovom lancu komandovanja.

Slučajevi pljačke i istjerivanja iz stanova, i njihovo protjerivanje u istočni dio Mostara su, po riječima svjedoka, bili "izolovani incidenti", a ne realizacija plana da se građani muslimanske nacionalnosti protjeraju iz zapadnog u istočni dio grada, kao što to tvrdi tužilac. "Radilo se o skupinama ljudi koje su u okrilju rata činile kaznena djela", naveo je svjedok i dodao da se njegova služba protiv takvih ljudi borila.

Ćorićeva braniteljica Dijana Tomašegović Tomić je, između ostalog, ukazala na slučaj Vedrana Bijuka zvanog Splićo koji je u julu 1993. godine bio umiješan u obijanje i pljačku oko 80 stanova u zapadnom dijelu Mostara.

Odgovarajući na pitanja predsjedavajućeg sudije Antonetija/Antonetti svjedok je, između ostalog, rekao da je u avgustu 1993. godine u Zapadnom Mostaru živio "veći broj" Muslimana. Na sudijski zahtjev da bude malo precizniji, svjedok je odgovorio da se radilo o "tisućama" ljudi. Njegov iskaz se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja