U unakrsnom ispitivanju Zrinka Tokića, bivšeg zapovjednika HVO u Gornjem Vakufu, tužilac ukazao na pismo optuženog Jadranka Prlića upućeno 18. januara 1993. godine vojnim i civilnim vlastima HVO u tom gradu, sugerišući da je ono raspirivalo napetost između lokalnog hrvatskog i muslimanskog stanovništva


Zrinko Tokić, bivši zapovjednik HVO u Gornjem Vakufu je u unakrsnom ispitivanju od strane tužioca rekao da lokalno hrvatsko i muslimansko stanovništvo u tom gradu nije željelo sukobe. Tužilac je svjedoku sugerisao da su, suprotno težnjama lokalnog stanovništva, tadašnji lideri bosanskih Hrvata raspirivali napetost između pripadnika dva naroda u namjeri da izazovu sukob i preuzmu vlast na tom području.

Tužilac je ukazao na pismo predsjednika HVO HZ HB Jadranka Prlića upućeno 18. januara 1993. godine zapovjednicima HVO i općinskim čelnicima u Gornjem Vakufu. U njemu se, između ostalog, napominje kako Muslimani "očito žele preuzeti vlast" u gradu i "terorom izazvati egzodus hrvatskog naroda iz tog kraja", te se obećava oružana i svaka druga pomoć Hrvatima. Ukoliko je tačna svjedokova tvrdnja da su i hrvatski i muslimanski narod željeli mir onda se, po tužiocu, nameće zaključak da su hrvatski čelnici takvim porukama raspirivali napetost.

U trenutku kada je tužilac sugerisao svjedoku da ono što je Prliću tada bilo "očito"... uopće nije bilo očito, reagovao je Prlićev advokat Majkl/Micheael Karanavas što su sudije protumačile kao pritisak na svjedoka. Svjedok je nakon toga odgovorio da je po njemu Prlićevo pismo predstavljalo potporu hrvatskom narodu da ostane živjeti na tom području "uprkos teroru", a da im vlada Herceg Bosne garantira sigurnost.

Prlićev advokat je potom objasnio da je on "samo" želio reći da pismo na koje se pozivao tužilac nije Prlićevo iako ga je on potpisao. Naime, Prlićeva odbrana tvrdi da je bivši premijer Herceg Bosne bio "jedan od jednakih" članova kolektivnog organa izvršne vlasti HVO koji je "samo potpisivao" odluke koje je HVO donosio na svojim sjednicama. Prlićevi potpisi na dokumentima su, po njegovoj odbrani, tu samo zato što je te dokumente neko morao potpisati.

Tužilac je, između ostalog, ukazao i na činjenicu da je Gornji Vakuf priključen Hrvatskoj zajednici Herceg Bosna uprkos tome što je u njemu živjelo pretežno muslimansko stanovništvo. Prema popisu iz 1991. godine u Gornjem Vakufu je živjelo 56 posto Muslimana i oko 42 posto Hrvata.

Dijeljenje sadržaja