Kada se tokom ispitivanja vještaka odbrane Slobodan Praljak pohvalio da se nakon zločina Armije BiH u Uzdolu prema vojnicima HVO morao ponašati ne samo kao zapovjednik "nego i kao socijalni psiholog, snažna muška osoba i otac" kako bi spriječio odmazdu, sudija Prandler mu je poručio da je svima već jasno da se želi predstaviti kao "homouniverzalis", te mu je sugerisao da se koncentriše na postavljanje pitanja


Vladimir Šakić iz Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" u Zagrebu je za odbranu Slobodana Praljka sačinio ekspertski izvještaj u kojem je primjenom socijalno-psiholoških metoda došao do zaključka da je zapovijedanje vojnim postrojbama, odnosno Hrvatskim vijećem obrane, bilo nemoguće. Takvoj situaciji su, po svjedokovom mišljenju, najviše doprinijeli nedostatak ustroja i autoriteta vojnih zapovjednika koji nisu raspolagali uobičajenim sredstvima sankcionisanja kao u drugim, modernim društvima.

Pošto je odslušao četiri semestra na studiju psihologije te raspolaže odgovarajućim stručnim znanjem iz te oblasti optuženi Slobodan Praljak je vodio glavno ispitivanje svjedoka. Umjesto pitanja vezanih za zaključke ekspertskog izvještaja, Praljka su zanimale temeljne definicije pojmova iz oblasti socijalne psihologije kao što je konformizam, agresija i druge vrste ponašanja kao i utjecaj toplote, povećanog lučenja testosterona i konzumiranje alkohola na povećanje agresivnog ponašanja.

Nakon što je u jednom trenutku naglasio da se on nakon zločina Armije BiH u Uzdolu prema vojnicima HVO morao ponašati ne samo kao zapovjednik "nego i kao socijalni psiholog, snažna muška osoba i otac" kako bi spriječio odmazdu, reagovao je mađarski sudija Arpad Prandler. On je konstatovao da je svima već postalo jasno da Praljak o sebi gradi sliku "homouniverzalisa" i sugerisao mu je da se umjesto da se hvali radije skoncentriše na svoju trenutnu ulogu, odnosno da postavlja pitanja svjedoku i ne drži govore.

U svom ekspertskom izvještaju svjedok, između ostalog, zaključuje da "ponašanja vojnika često nisu posljedica izvršavanja naređenje od strane formalnih zapovjednika nego posljedica socijalne situacije i snažnih emocionalnih stanja". Takve vojnike je, kako se dalje navodi, teško kontrolisati.

Švajcarski sudija Stefan Treksela/Trechsel je pred kraj glavnog iskaza postavio pitanje uloge socijalnih psihologa u krivičnim procesima. Po mišljenju svjedoka u predmetu šestorice bivših čelnika bosanskih Hrvata socijalna psihologija može reći više nego ijedna druga strana psihologije. No o tome će, na koncu, ipak odučiti sudije.

Dijeljenje sadržaja