U unakrsnom ispitivanju umirovljenog generala Hrvatske vojske Zvonimira Skendera tužilac je sugerisao da kažnjavanje počinitelja kaznenih djela nikada nije bio prioritet HVO, izuzev u slučajevima kada se radilo o njegovim vitalnim interesima


U unakrsnom ispitivanju umirovljenog generala Hrvatske vojske Zvonimira Skendera tužilac je sugerisao da kažnjavanje počinitelja kaznenih djela nikada nije bio prioritet HVO, izuzev u slučajevima kada se radilo o njegovim vitalnim interesima. Takvu tvrdnju tužilac je ilustrovao dokumentima HVO po kojima se vojnicima koji su napuštali linije fronta prijetilo strogim kaznama, pa čak i strijeljanjem, dok je u slučajevima zlostavljanja civila
izostajala bilo kakva reakcija.

Među primjerima izostanka kažnjavanja spomenut je i tzv. "Kinder vod" čiji su vojnici silovali i zlostavljali djevojke i žene muslimanske nacionalnosti na području općine Prozor. Tužilac je podsjetio i na iskaz jedne zaštićene svjedokinje koja je govorila upravo o tome. Iako je vrlo često boravio u Prozoru svjedok tvrdi da "apsolutno ništa" nije znao o spomenutim kaznenim djelima i njihovim počiniocima. Niko mu o tome ništa nije rekao a on sam ništa nije vidio. Ostao je pri toj tvrdnji i nakon što mu je tužilac pokazao izvještaj SIS o svakodnevnim silovanjima i maltretiranjima muslimanskih civila u Prozoru.

Praljkova odbrana je prigovarala na ovakva tužiočeva pitanja navodeći da su počinioci zločina o kojima je spomenuta svjedokinja govorila procesuirani. Tužilac je, međutim, još jednom ukazao na izvještaje SIS u kojima se govori o "svakodnevnim" silovanjima i maltretiranjima. On je još dodao da samo zato što su počinioci u jednom slučaju kažnjeni ne znači da se ostali slučajevi trebaju zanemariti.

Tužilac je, takođe sugerisao da je HVO itekako bio u stanju da poduzima odgovarajuće mjere onda kada su to željeli ali da ih to nije zanimalo pošto bi pritvaranja počinilaca značilo manje vojnika na prvim linijama fronta. Svjedok je rekao da je ta dilema bila prisutna među zapovjednicima HVO, ali da nije znao ništa o zločinima nad muslimanskim civilima.

Tužilac je, između ostalog, ukazao i na dio svjedokove pisane izjave u kojoj je naveo da je svojim dolaskom želio "pomoći stvaranje nezavisne države Hrvatske". Konstatujući da se svjedok po dolasku u Zagreb nije zadržavao u Hrvatskoj nego je odmah otišao na ratište u BiH, tužilac je sugerisao da je glavni motiv njegovog dolaska zapravo bila borba za Hrvatsku čije su granice tada bile duboko uvučene na teritorij BiH. Svjedok je to negirao rekavši da "nije imao zadnjih namjera" i da je došao isključivo s namjerom da pomogne hrvatskom narodu u borbi protiv Muslimana.

Izvođenje dokaza odbrane Slobodana Praljka će biti završeno u utorak 13. oktobra. Nakon toga slijedi dokazni postupak odbrane Praljkovog prethodnika na poziciji zapovjednika Glavnog stožera HVO, Milivoja Petkovića.

Dijeljenje sadržaja