U završnim argumentima pred Međunarodnim sudom pravde, pravni zastupnik Hrvatske Ivan Šimonović zatražio od najvišeg svetskog suda da odbaci prigovor Srbije i proglasi se nadležnim da raspravlja u sporu koji je Zagreb pokrenuo protiv Beograda zbog kršenja Konvencije o genocidu.


"Pitanje pristupa Srbije Međunarodnom sudu pravde je od ključnog značaja za odluku suda o nadležnosti”, ocenio je pravni zastupnik Hrvatske, profesor Ivan Šimonović na kraju petodnevne rasprave o preliminarnim prigovorima Srbije na nadležnost najvišeg svetskog suda.

Srbija, naime, tvrdi da sud nije nadležan da razmatra spor koji je u junu 1999. godine pokrenula Hrvatska, zahtevajući da se tadašnja SR Jugoslavija proglasi odgovornom za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Pravni zastupnici Beograda tvrde da nadležnost ne postoji zato što Srbija u vreme pokretanja spora nije bila članica UN niti potpisnica Statuta Međunarodnog suda pravde zbog čega ne može da bude strana u sporu.

Hrvatska priznaje da je od 1992. do 2000. godine osporavala tadašnjoj SR Jugoslaviji članstvo u UN ali tvrdi da je Beograd u tom periodu imao "specijalni i jedinstven" odnos sa svetskom organizacijom koji uključuje “atribute članstva” i pristup Međunarodnom sudu pravde. U prilog tome, ukazali su pravni zastupnici Hrvatske, govori i činjenica da je Beograd u tom periodu podneo Međunarodnom sudu pravde više od 40 različitih dokumenata - prigovora, aplikacije ili zahteva.

Zastupnici Hrvatske su danas, u prilog svojim tezama, citirali i jednu odluku Vrhovnog suda Srbije iz februara ove godine u kojoj se konstatuje da je Srbija “međunarodno priznata država, osnivač i članica UN”.

Sud je do sada sedam puta odlučivao o svojoj nadležnosti u sporovima u koje je bila uključena nekadašnja SR Jugoslavija a sadašnja Srbija, a proglasio se nenadležnim samo jednom, u sporu koji je SR Jugoslavija 1999. godine pokrenula protiv zemalja članica NATO zbog “nelegalne upotrebe sile”. Profesor Šimonović je danas ukazivao da se ta odluka razlikuje od ostalih šest – kojima je potvrđena nadležnost Međunarodnog suda pravde - zato što je Slobodan Milošević tada “zloupotrebio postupak” - pokrenuo je spor ne da bi ga dobio već da bi odluku o nenadležnosti iskoristio u sporovima sa BiH i Hrvatskoj. Odluke Međunarodnog suda pravde su, međutim, obavezujuće samo za strane u postupku a ne i za buduće sporove koji se pred njim vode.

Šimonović je zatražio od suda da odbaci prigovor Srbije i presudi da je nadležan da raspravlja u sporu koji je pokrenula Hrvatska. Donošenje drugačije oduke bi, po pravnom zastupniku Hrvatske, značilo da bi prethodne odluke suda, uključujući i prošlogodišnju u slučaju BiH, “mnogi mogli da protumače kao pogrešne”.

Sud će odluku, kako se očekuje, doneti u jesen ove godine.

Dijeljenje sadržaja