U nastavku rasprave o nadležnosti Međunarodnog suda pravde da razmatra spor "Hrvatska protiv Srbije", pravni zastupnici Zagreba ukazivali da nema nikakvog opravdanja da u slučaju Hrvatske sud odluči drugačije nego što je odlučio u slučaju Bosne i Hercegovine


"Genocidi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini su dve strane iste medalje" – istakao je danas pred Međunarodnim sudom pravni zastupnik Hrvatske, profesor Ivan Šimonović. Zbog toga bi, po njemu, "bilo čudno, čak bizarno, da se sud jedne godine proglasi nadležnim a sledeće nenadležnim da raspravlja o sličnim stvarima koje su se odigrale na dve strane granice".

Odgovarajući na argumente pravnih zastupnika Beograda koji su juče osporavali nadležnost Međunarodnog suda pravde da razmatra spor koji je u junu 1999. godine pokrenula Hrvatska, optužujući tadašnju SR Jugoslaviju za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, zastupnici Hrvatske su danas ukazivali na sličnosti između hrvatskog i bosansko-hercegovačkog slučaja pred najvišim svetskim sudom.

Bosansko-hercegovački slučaj je, podsetimo, zaključen u februaru prošle godine presudom kojom je Međunarodni sud pravde potvrdio svoju nadležnost da presuđuje u sporu o primeni Konvencije o genocidu i proglasio Srbiju krivom za propust da spreči i kazni genocid u Srebrenici. U ovoj, preliminarnoj fazi hrvatskog slučaja – u kojoj se iznose argumenti isključivo o nadležnosti – predstavnici Zagreba ukazuju da nema nikakvog opravdanja da u slučaju Hrvatske sud odluči drugačije nego u slučaju Bosne i Hercegovine.

Hrvatska i Bosna i Hercegovina, ukazao je Šimonović, "nisu samo susedi već države koje dele istu sudbinu” i koje su “žrtve iste agresije čiji je cilj bio zauzimanje dela teritorije i stvaranje Velike Srbije”. Obe države, dopunila ga je drugi pravni zastupnik Hrvatske, Andreja Metelko-Zgombrić, su žrtve istih snaga, pod istim političkim vođstvom i istom vojnom komandom, koje su primenile isti obrazac sa obe strane granice. Činjenica da su te snage "menjale imena" - SR Jugoslavija, Srbija i Crna Gora, Srbija – po Šimonoviću "ne može da bude osnov za izbegavanje odgovornosti" za kršenja Konvencije o genocidu.

Treći pravnik zastupnik Hrvatske koji je danas govorio, engleski profesor Filip Sends/Philippe Sands, smatra da je ma kako se zvala – SR Jugoslavija, Srbija i Crna Gora ili samo Srbija - druga strana u sporu sve vreme rata u bivšoj Jugoslaviji "bila obavezna da postupa po Konvenciji o genocidu." Pošto su predstavnici Srbije juče isticali da je SR Jugoslavija pristupila Konvenciji o genocidu tek u martu 2001. godine i stavila rezervu na njen član 9 koji predviđa automatsku nadležnost Međunarodnog suda pravde da raspravlja sporove o primeni te konvencije, profesor Sends je danas ukazao da se Beograd "setio" da pristupi konvenciji šest dana nakon što je Hrvatska podnela svoj memorijal Međunarodnom sudu pravde. "Zakasnela rezerva na član 9 iz marta 2001. godine", smatra Sends, "ne može da ima retroaktivno dejstvo".

Argumentacija pravnih zastupnika Hrvatske biće nastavljena sutra.

Dijeljenje sadržaja