Na oko 2.700 stranica "memorijala" koji je danas predat Međunarodnom sudu u Hagu, Hrvatska dokumentuje i razrađuje optužbe da je SRJ prekršila Konvenciju o genocidu. Da li će SRJ odgovoriti "protiv-tužbom" za genocid nad srpskim narodom u Hrvatskoj?

Predstavnici hrvatskih vlasti predali su danas Međunarodnom sudu u Hagu iscrpni "memorijal" kojim se - na oko 2.700 stranica - dokumentuju optužbe da je SR Jugoslavija prekršila Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Ta bi dokumentacija, kako je nakon predaje "memorijala" novinarima izjavio hrvatski ambasador pri UN, Ivan Šimonović, trebalo da doprinese da se "ustanovi istina o žrtvama i da se ustanovi odgovornost, uključujući i odgovornost vojnog i političkog vođstva Jugoslavije, na čelu sa Miloševićem, za genocid koji je počinjen u Hrvatskoj."

Slučaj "Hrvatska protiv SR Jugoslavije" je pred Međunarodnim sudom - najvišom pravnom instancom UN, nadležnom za presuđivanje u sporovima između država - pokrenut jula 1999. kada su vlasti u Zagrebu podnele formalan zahtev za pokretanje postupka protiv SRJ zbog kršenja Konvencije o genocidu. Hrvatska traži da se SRJ proglasi odgovornom za genocid koji je, navodi se, izvršen na njenoj teritoriji u periodu od 1991. do 1995. godine, kao i da se SRJ obaveže na plaćanje ratne reparacije, tj. odštete, kako hrvatskoj državi, tako i njenim građanima.

Prema hrvatskom podnesku Međunarodnom sudu iz jula 1999. - vojne, policijske i paravojne snage pod direktnom kontrolom SRJ počinile su genocid napadajući i proterujući hrvatske građane iz regiona Knina, Istočne i Zapadne Slavonije i Dalmacije. Ti napadi su, navodi se u podnesku, rezultirali sa 20.000 mrtvih, 55.000 ranjenih i više od 3.000 ljudi o čijoj se sudbini do danas ništa ne zna. Samo u Vukovaru je, navodi se, bilo 1.700 ubijenih i više od 4.000 ranjenih. Pored toga, u Hrvatskoj je uništeno 10 odsto kuća i stanova; oštećeno je 590 gradova i sela, od kojih su 35 sravnjeni sa zemljom. Takođe je, tvrdi se, uništeno ili oštećeno više od 1.800 spomenika kulture, 450 katoličkih crkava i 323 istorijska spomenika. Zbog postavljanja nekih 3 miliona mina i drugih eksplozivnih naprava, trenutno je neobradivo oko 300.000 hektara poljoprivrednog zemljišta; a uništeno je ili oštećeno oko 25 procenata ukupnih ekonomskih kapaciteta Hrvatske.

U originalnom podnesku iz jula 1999. Hrvatska, takođe, optužuje Jugoslaviju i za etničko čišćenje krajinskih Srba, izvršeno nakon operacije "Oluja" u avgustu 1995. Navodi se, naime, da se Jugoslavija - nakon što je Hrvatska 1995. ponovno uspostavila svoju legitimnu vlast nad tom teritorijom - angažovala u "drugoj rundi etničkog čišćenja", time što je "upućivala, ohrabrivala i terala hrvatske građane srpske nacionalnosti da se evakuišu iz područja Knina." U međuvremenu je, kako saznajemo, Hrvatska odustala od optužbe za "etničko samočišćenje", tako da ona nije uključena u dokumentarni materijal koji je danas predat Međunarodnom sudu u Hagu.

Sledeći korak u proceduri je da SR Jugoslavija dostavi Međunarodnom sudu svoj "protiv-memorijal", kojim će odgovoriti na optužbe iz Hrvatske. Rok za dostavljanje tog dokumenta je 16. septembar 2002. godine. U istom roku Beograd bi mogao da na optužbe iz Zagreba odgovori svojim "protiv-optužbama" za genocid nad srpskim narodom u Hrvatskoj. Na takav je način Beograd već postupio u slučaju "BiH protiv SRJ" koji je, takođe po optužbi za genocid, još 1993. pokrenut pred Međunarodnim sudom u Hagu. Tadašnje jugoslovenske vlasti su, naime, odgovorile "protiv-zahtevom" kojim se BiH optužuje za genocid nad bosanskim Srbima, a javna rasprava o ta dva suprotstavljena zahteva bi, u najboljem slučaju, mogla da počne tek pred kraj ove godine.

Dijeljenje sadržaja